Velika Gorica, grad u srcu Turopolja, ovih dana obilježava svoj 20. rođendan. Dan grada tradicionalno se obilježava 13. prosinca na dan Sv. Lucije, zaštitnice Velike Gorice i cijelog Turopolja. Tog dana Plemenita općina Turopoljska održava svoje glavno spravišće (skupštinu) na kojoj se donose važne odluke za Plemenitu općinu Turopoljsku, poput izbora župana i ostalih važnih pitanja.

Grad Velika Gorica najveći je i najmnogoljudniji grad Zagrebačke županije. Sa svojih 58 naselja te općinama Pokupsko, Orle i Kravarsko koje pripadaju u isto administrativno područje, Velika Gorica je šesti grad po veličini u Hrvatskoj. Administrativno područje Velike Gorice broji oko 60 000 stanovnika, dok u samom gradu živi oko 30 000 stanovnika. Prema tom broju Velika Gorica je 13. grad po veličini u Republici Hrvatskoj.

Velika Gorica je grad koji neprestano raste, kako brojem stanovnika tako i prostorno i gospodarski. To nimalo ne čudi s obzirom na prometnu povezanost, zemljopisni položaj i prirodna bogatstva koja nas okružuju. Kroz Veliku Goricu prometuje jedna od najprometnijih cesta u državi, željeznicom smo povezani od kraja 19 stoljeća, a i najveća zračna luka u Hrvatskoj nalazi se na području velikogoričkog naselja Pleso.

Nekada močvarna tla u okolici grada odavno su isušena izgradnjom kanala i jezera te je zemlja pogodna za bavljenje poljoprivredom i stočarstvom. U proljeće se mogu vidjeti polja uljene repice koja sežu unedogled, kao kakvo žuto more. Šume koje nas okružuju oduvijek su bile pogodne za razvoj drvne industrije, a od drva hrasta lužnjaka Turopoljci su gradili svoje domove i prekrasne drvene kapele. Osim zelene okolice, šuma, livada, pašnjaka, jezera i rijeka koje nas okružuju, i sam grad može se pohvaliti svojim zelenim površinama i velikim parkovima. Stoga ne čudi što je grad Velika Gorica 2004. godine osvojio nagradu Srebrni cvijet Europe, renomiranu nagradu europske Asocijacije za cvijeće i okoliš, a 2011. godine dobio je nagradu Hrvatske turističke zajednice za najuređeniji grad kontinentalne Hrvatske.

Iako ovih dana slavi tek 20. rođendan, naša Velika Gorica zapravo je puno starija. Ime Gorica prvi put se spominje 1228. godine, a poznata je bila i pod nazivima Gorycha, Gorycha sactae Mariai virginis, Goricza Maior i Naagy Goricza. Kao i kod većine naselja, njen nastanak i razvitak povezan je s crkvom, u ovom slučaju to je crkva Navještenja Blažene Djevice Marije koja se u spisima nadbiskupije spominje od 1334. godine. U to vrijeme Velika Gorica sastojala se samo od nekoliko kuća i poljoprivrednih imanja sagrađenih oko crkve. O Velikoj Gorici iz tog vremena nema puno podataka, osim da je bila središte župe B.D.M. te da su kroz nju prolazile ceste do Zagreba.

Tako je bilo sve do 1602. godine kada je kralj Rudolfo II. Velikoj Gorici dao sajamsko pravo. Razvojem trgovine započeo je razvoj Velike Gorice te je tako 1614. godine započela gradnja općinske kuće, danas dobro nam poznatog Muzeja Turopolja. Grad se počeo razvijati oko muzeja i crkve te trga na kojem su se održavali sajmovi. Godine 1771. otvara se i prva škola u Velikoj Gorici. Iako su prema kraljevom nalogu sva djeca bila obavezna ići u školu, to se nije ostvarilo te je bez razvitka kulture i pismenosti Velika Gorica stagnirala u razvoju, stoga se 1667. godine u Velikoj Gorici spominje tek 17 kuća, a 1773. godine samo 13 kuća. Tako je bilo sve do 1831. godine kada je Gorica dobila pravo na održavanje još dva sajma.

Iako je željeznica prolazila kraj Velike Gorice, ona nije imala veliki značaj sve dok gradom nije počela voziti Konjača, dobro nam poznati konjski tramvaj. Konjača je povezivala željezničku stanicu sa centrom grada te s industrijskim pogonima izvan grada. U to vrijeme poznati Velikogoričani kao što su Franjo pl. Lučić i Nikola Hribar rade na razvoju Velike Gorice. Otvara se podružnica prve hrvatske štedionice, pošta, ljekarna, čitaonice te škole u gradu i okolici.

Tako je broj stanovnika sa nekih 500-tinjak koliko ih je bilo 1857. godine, naglo porastao na 1 041 koliko ih je bilo prema popisu iz 1900. godine. Drugi svjetski rat je zaustavio rast grada, a obnova i izgradnja većine naselja nastavljena je nakon rata i to pogotovo 70-tih godina pa sve do današnjih dana. Velika Gorica bila je u početku selo, naselje, pa općina u zajednici općina Zagreb, a status grada konačno je dobila 1995. godine.

Sretan ti 20. rođendan, dragi naš 787-godišnji grade!

Fotografije: Facebook stranica ‘Ako si i ti iz Velike Gorice’, čitatelj.