Iako je početak tjedna donio proljetne temperature, zima nas još nije napustila. Hladniji dani ponovno su pred nama, a to znači da ćemo svoje domove ponovno više grijati. No koji je najbolji način grijanja i koji energent se najviše isplati?

Jedni se griju na drva, jedni na plin, drugi na toplanu, a ima i onih koji koriste sve popularnije pelete. Kako je upravo grijanje na pelete najmanje rašireno, a time i manje poznato, ispitali smo što je sve potrebno za grijanje na ovaj ekološki najprihvatljiviji energent.

SVE JE U KVALITETNOM ULAGANJU

Razgovarali smo sa Stjepan Dianeževićem koji se već godinama bavi prodajom peleta. Iz prve ruke doznajemo na što sve potrošači trebaju paziti u svojim domovima kada se radi o uštedi grijanja.

-Više faktora ovisi koliko ćete uštede napraviti. Fasada, stolarija, kotao, peleti – sve mora biti kvalitetno, a kotao se mora redovito održavati. –istaknuo je. Na tržištu ih ima više vrsta, no Dianežević nam kaže kako su oni sa vertikalnim ložištem bolji jer je kod takvih kotlova temperatura izlaznih dimnih plinova manja pa je koeficijent iskorištenja veći. Horizontalna ložišta imaju prolaz kroz dvije klijetke i temperatura dimnih plinova kreće se od 130-150 stupnjeva čime je koeficijent iskorištenja 70%, ovisno o kvaliteti peleta koji se koriste.

Vertikalni kotlovi koji su automatizirani sami se čiste, a pepeo trebate odnjeti tek dva puta godišnje dok je kotlove sa horizontalnim ložištem potrebno od pepela čistiti jednom tjedno.

Fotografija: Kotao sa vertikalnim ložištem

Za prostor veličine 100 metara kvadratnih, gdje se održava optimalna temperatura od 22 Celzijeva stupnja tijekom dana, a noću je sustav na redukciji, odnosno temperatura ne pada ispod 15 stupnjeva, za sezonu grijanja potrebno je od 1 700 do 2 500 kilograma peleta, zavisi koliko je oštra zima. Dakako, ako su zadovoljeni svi parametri poput kvalitetne fasade, dobre stolarije, kvalitetnog kotla i peleta.

Fotografija: Kotao sa horizontalnim ložištem

Cijena vreće peleta od 15 kilograma nešto je manja od 2 kune. Ako se kupuju veće količine, a često se kupci udruže pa kupe nekoliko tona, tada je isplativost još veća.

Peleti se kupuju u većini slučajeva kada nije sezona grijanja, u razdoblju od lipnja do listopada, jer je tada njihova kvaliteta bolja, a cijena prihvatljiva. Zimi je potražnja veća pa je i proizvodnja brža, a to ne ostavlja dovoljno vremena da se peleti posuše. Najkvalitetniji peleti čine 70% bukve i graba, a ostalo su vezivna sredstva. Manju kaloričnu moć imaju peleti od hrastovine.

Cijena peletnih kotlova, svi će se složiti, nije mala-kreće se i do nekoliko desetaka tisuća kuna. No dva puta godišnje traju akcijske ponude. Kada tome još pridodamo i bespovratna državna sredstva, moguće je uštedjeti i više od 50%.

PUCKETANJE U PEĆI KAO NAJLJEPŠI ZVUK ZIMI

Grijanje na drva još uvijek je najpovoljnije. Ali je isto tako fizički zahtijevno te traži zatvoren i suh prostor za skladištenje nekoliko metara drva. Posla je ovdje mnogo više. Oni koji se griju na drva, svoj dom ne mogu zagrijati pritiskom na gumb. Drva je potrebno naručiti, dovesti, narezati, skladištiti i svakodnevno unositi u kuću. Kao i kod peleta, i ovdje naravno najbolje griju grab i bukva, dok se hrasta potroši više za isti učinak.

Za grijanje obiteljske kuće sa fasadom, od 90 metara kvadratnih, i održavanje dnevne temperature 22 stupnja, a noćne 18, potrebno je oko 16 metara drva godišnje. Ako se cijena metra drva sa dostavom do kuće kreće oko 250 kuna te kada se uračuna i piljenje, za što je potrebno izdvojiti još 30 kuna po metru, ukupno ćete trebati izdvojiti oko 4 800 kuna.

– Ja si dodatno uštedim tako što drva sam cijepam, a i prijevoz do doma dobijem vrlo povoljno jer od prodavača kupujem već godinama. I neki dan sam uštedio jer sam spalio dva stara drvena stolca. –otkrio nam je Josip.

Iako ima mogućnost prebaciti grijanje na plin, ne želi uložiti 30 tisuća kuna za to, a i tijekom godine računi bi mu, kaže, bili veći za 4 tisuće kuna. –Ovako tu svotu uštedim pa povedem obitelj na ljetovanje. Smatram da se fizički rad oko drva zimi za tako nešto isplati. – rekao je Josip.

CIJENA KOMFORA

Etažno grijanje na plin mnogi su uveli kada je u Hrvatskoj izgrađen plinski sustav za opkrbu plinom. Ulaganja krajnjih korisnika su bila velika, posebno se plaćao priključak, uvodio se centralni sustav grijanja, ugrađivali su se radijatori.

Cijena kućnog priključka na distribucijski sustav varira, ovisno o duljini priključka. Pa se tako može kretati od 3 tisuće do 13 tisuća kuna. Ali i ovdje postoje akcije. Za vrijeme trajanja izgradnje plinovoda priključenja znaju biti jeftinija oko 20%.

Kod ovakvih ulaganja, mnogi već godinama ipak uživaju određeni komfor. Ne moraju stavljati energent u peć ili kotao, dovoljno je da sve isprogramiraju i probude se u toploj sobi ili da ih po povratku s puta kuća dočeka ugodno topla. Za takav način grijanja kuće površine oko 200 kvadrata, godišnje treba izdvojiti oko 8 tisuća kuna.

GRIJANJE NA TOPLANU

Kada u jesenskim danima s radom počne toplana, toplina se širi u stanovima stambenih zgrada. No ne kao prije ugradnje razdijeljnika. Najviša temperatura je fiksna – 22 stupnja. Više od toga ne može, a i kada je manje, uštede nisu značajne.

-Mislili smo da će nam računi za grijanje nakon ugradnje razdjeljnika biti manji, ali razlika je gotovo zanemariva. U stanu nije toplo kao prije i više se zimi ne otvaraju prozori kao nekada. No zgrada je stara više od 30 godina, nema toplinsku izolaciju, a i stolarija je loša. Uštedjeti energiju ovdje je gotovo nemoguće. – žali se Ružica.

Ugradnjom visokokvalitetnih elektronskih pumpi, postavljanjem toplinske izolacije na kompletnu zgradu te ugradnja kvalitetne stolarije dovela bi u konačnici i do nižih računa za grijanje.

Za stan površine oko 70 metara kvadratnih, mjesečna rata za grijanje tijekom hladne zime zna biti i 800 kuna.

Stoga, bez obzira koji energent koristili, ako želite uštedjeti na grijanju, vodite računa o energetskoj učinkovitosti kuća i zgrada u kojima živite.