12. siječnja ove godine Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) uvrstila je kajkavski književni jezik među svjetske jezike, obuhvaćene popisom ISO 639, pod oznakom “kjv”. Uveden je kao povijesni jezik. Turopolje i turopoljski kajkavski pokazuju upravo kako je kajkavski itekako živ. Čuje ga se po ulicama i u domovima, a ponekad čak i u medijima. Za uvođenje kajkavskog kao službenog zaslužna je udruga Kajkavska renesansa. Kajkavski je sada jedan od triju hrvatskih jezika.

Kajkavski se učio kao “dijalekt hrvatskog jezika” (štokavskoga), te ponekada i da je hrvatski kajkavski zapravo dijalekt slovenskoga.

ISO 639-3 jezični kod se dodjeljuje jednom godišnje, kako bi obuhvatio sve jezike, bivše i sadašnje, te im dodijelio jedinstveni kod. Međutim, upravo su ovdje naišli na poteškoću kod svog prvotnog zahtjeva budući da je za dobivanje koda važno objasniti zašto je nešto jezik a ne dijalekt.

Bez obzira na prvotno razočaranje, gotovo sve su se važnije kajkavske udruge, te različite generacije zainteresirane za kajkavski jezik i kulturu, okupile po prvi put na jednom mjestu kako bi obilježile ovo međunarodno priznanje. Tribinu je otvorila glumica Nada Klašterka.

ISO kod ‘kjv’ , dodijeljen je za Kajkavski književni jezik od 16. do 19. stoljeća, i još neka djela i iz 20. st., poput Krležinih Balada Petrice Kerempuha. Njime je otvorena mogućnost klasificiranja knjiga, ali i internetskih stranica, na kajkavskom.

Kajkavska renesansa nastavlja djelovati putem različitih projekata, od kojih je najstariji Kajkavski portal, na kojem se, između ostalog, mogu pronaći osnove kajkavskog jezika koje vrijede za sve njegove dijalekte, a valja spomenuti i sve popularniji portal Terra Kajkaviana magica, koji objedinjuje eko i etno resurse i kulturalne manifestacije kajkavske regije.

Kao kajkavsko djelo poznat je i prvi hrvatski bonton pod nazivom ‘Regule roditelov i drugeh staršeh i Regule dvorjanstva’ koji je na kajkavskom napisao Juraj Mulih 1742. godine. Neka od pravila koja Mulih zapisuje su:

– ‘Kruha z rukom ne tergaj, nego ga z nožem pošteno rež.’
– ‘Vsaki je dužen dobro paziti da se ne opije i pameti ne zapije, a gospodar hiže najbolje, da more druge od svoje hiže spametno i pošteno otpraviti.
– ‘Pod stol nikaj ne hitaj, nego ako bi kaj odurnoga bilo potebno uz vust izvaditi, to se more kakti skrivce z dvemi perstmi leve ruke včiniti, a z desnom rukom i rubcem vusta zakrivši i na stran obernuvši.’

Da zaključimo o našem divnom kajkavskom, objavili smo dio Predgovora iz knjige Turopoljski govori Antuna Šojata koji je napisao Franjo pl. Kos, turopoljski župan.

TUROPOLJSKI GOVORI
PREDGOVOR

Drâge moje poštovâne Turopòlke i Turopòlci, plemenitâši i urbârci, poštovâna dična plemenita bračo, ovlašteniki zemlišnih zajednic.

Sàki nârod da bi bil nârod ima svoj govor, običaje i bâštinu pa tak i mi Turopòlci imamo svoj govor — turopòlski.

A da bi saznali kak je nastal, pod čijim je bil utjecajem i kak se razvijal, mogli bute prečitati vù ‘ve knige.

Bute saznali da se f Turopolu govori s više jezikòv (govorov), da se središni turopòlski govor koji se govori f „pravim” turopòlskim selima meša s „izvanturopòlskim” kajkavskim govorima i ima utjecaj najnega, ali i obratno.

Znamo da su f Turopolu bila „plemenitâška”, „kmetska” i „urbarska” sèla, no govori su bili vrlo slični jer su i „plemenitâši” bili selâki, premda s određènim prâvima, ali s istim poteškòčami, brigami, željami, potrebami, nâčinom obrađivanja zemlè i s približno istim nâčinom života kak i njihovi urbârski susèdi, te su bili saki dân v dodiru i spomenku.

Isto tak je turopòlski govor kak i svi drugi prolazil jèzični râzvoj, a posebno zâto jer l’udi Turopola žive blizu velikog grâda Zâgrèba, de su velika sèlejna iz druge područja Hrvacke, a tak se i govor mêša.

Na turopòlski govor je imel utjecaj i standârdni hrvacki jézik, al Turopòlci su svoj govor prenâšali na mlajše generâcije, doma se govorilo turopòlski pa je i do denešnjih dân i med decom turopolski kajkavski govor normalni spomenek.

I prosim Vas najte se srameti svêga jezika jer to je bogâtstvo, spominajte se s decom turopòlski, i najte misliti da ste vredneši če pripovedate „gospodski”, baš obratno.

Izvor: Lokal.hr