Sveti Martin obilježava kraj vinogradarske godine, a Sveti Vinko početak. Od Vincekova u vinogradima započinju radovi. U katoličkom kalendaru imena Vinko, Vincent i Vincenco spominju se više puta tijekom godine, a Vinko kojeg slave vinogradari obilježava se 22. siječnja.

Sveti Vinko rođen je u 4. st. u Zaragozi, odrastao je u kršćanskom nauku te je u odrasloj dobi zaređen za svećenika. Za vrijeme progona kršćana Vinko je bačen u tamnicu i tamo strašno mučen. Legenda kaže kako su Vinka jedne noći nakon mučenja posjetili anđeli te s njim pjevali pjesme i slavili Boga. Stražar koji je vidio to čudo odmah se obratio i postao vjernik. Tada je ljudima dopušteno da posjećuju Vinka u tamnici. Oni su, prema legendi, marame kojima su liječili Vinkove rane kod kuće cijedili kao grozd, kako bi skupili njegovu krv koja ih je trebala zaštiti od zla. Nakon što je umro, njegovo tijelo bačeno je lešinarima, ali ga je prema priči od lešinara zaštitio jedan gavran te se zato Vinko na slikama često prikazuje s gavranom. Nakon toga tijelo mu je bačeno u more, ali je isplivalo na obalu gdje ga je pronašla jedna udovica i primjereno sahranila.

Osim njegova imena koje podsjeća na vino (lat. Vinum) i usporedbe njegova izranjavanog tijela i krvi sa zdrobljenim grozdom iz kojeg curi buduće vino, Sv. Vinko zapravo nema puno povezanosti s vinogradom i vinogradarima. Ipak, kako mu se spomendan obilježava početkom vinogradarske godine, vinogradari su ga preuzeli za svog zaštitnika.

Običaj nalaže da se na taj dan prvi put u godini krene u obilazak vinograda, obavlja se pregled trsova i simbolički se odreže jedna grana u znak početka radova. Ta grana se stavlja u vodu pa se prema njenom pupanju u sljedećim danima predviđa koliko će godina biti rodna. Na trs se vežu kobasice ili kulen kako bi grozdovi bili veliki poput tog kulena. Trs se, a i grla nazočnih vinogradara, potom zaliju dobrim vinom kako godina ne bi bila suha. Vinograd se tada blagoslovi vodom posvećenom u crkvi na Sveta tri kralja, a nakon svečanog dijela ceremonije, veseli dio se nastavlja u kleti vlasnika vinograda.

Hoće li godina biti rodna predviđaju i ove narodne poslovice:
‘Če Vinka sunce peče, v lagve vino teče.’
‘Vinkovo sunce, dobro vince.’