Iako smo već u veljači, to ne znači da je zima gotova. Veljača „prevrtača“, kako često nazivamo taj mjesec, itekako zna pokazati svoje bijele zube. Ovo toplo vrijeme kojim smo započeli mjesec pogoduje raznim virozama, prehladama i virusu gripe koja još nije doživjela svoj vrhunac. Osim toplog vremena koje pogoduje širenju virusa, današnji način života pogoduje i padu imuniteta, budući da dane uglavnom provodimo u zatvorenom prostoru bez da redovito provjetravamo prostoriju, malo se krećemo i loše se hranimo.

Ponekad se pitamo kako su naši stari preživljavali zimu i bili čak manje bolesni nego današnje generacije. Rješenje je, naravno, u drugačijem stilu života. Osim što su se puno kretali, radili na otvorenome, hranili su se zdravije i raznolikije. Domaća hrana iz prirodnog uzgoja danas nije dostupna svima, a sve što kupujemo u trgovinama na neki način je promijenjeno – dodani su razni aditivi, pojačivači okusa i konzervansi, od kojih većina dugoročno šteti organizmu.

No, što su to jeli naši stari i kako su zdravi dočekali proljeće?

Jedna od namirnica o kojoj se u zimskim mjesecima najviše priča zasigurno je kiseli kupus. Kiseli kupus se po količini vitamina C može mjeriti s agrumima, a osim njega, sadrži cijelu paletu vitamina, a to su B12, B3, B6, vitamin A i vitamin D. Osim vitamina, kiseli kupus sadrži i neke druge spojeve važne za naš organizam kao što su magnezij, kalcij, željezo, fosfor, natrij, folna kiselina i bjelančevine. Kiseli kupus smatra se zdravijim od svježeg kupusa i zbog svojih probiotičkih svojstava, on je bogat bakterijama koje pogoduju našem probavnom traktu. Osim samog kiselog kupusa, rasol, sok koji nastaje kiseljenjem kupusa, također je dobro poznati lijek protiv viroze i prehlade. Rasol je navodno i odličan lijek protiv mamurluka nakon „vesele“ noći. Kiseli kupus je najbolje i najzdravije konzumirati sirovog, iako je u našim krajevima vrlo popularan kuhan kao sarma ili pak pečen sa krvavicama.

Češnjak ili bijeli luk također je jedna od namirnica koja štiti od bolesti, a osim što sadrži mnoštvo vitamina i minerala, on djeluje i protuupalno. Zbog svog izrazitog mirisa i okusa, neki ga teško podnose, ali zato ga je lakše konzumirati ako se stavi u kobasice, tzv. češnjovke, koje su nekoć bile, a i danas su jedan od čestih sastojaka seoskog doručka.

Uz sve navedeno, na stolu naših baka uvijek se znalo pronaći sira i vrhnja, jeli su se žganci ili palenta, kisela repa, luk i zimnica pripremljena u jesen.

Kako bi ostali zdravi uz zdravu hranu potrebno je i puno kretanja. Umjesto cijepanja drva i čišćenja snijega, dovoljno je prošetati nakon obroka, provozati se biciklom ili na neki drugi način potrošiti kalorije. Potrebno je probuditi organizam kako bi bio spreman nositi se sa virozama i prehladama i drugim zimskim nedaćama koje nas vrebaju.