Govor je vodeći način podučavanja u školskim sustavima u cijelom svijetu, stoga su važne akustičke karakteristike učionica, a posebice se naglasak i važnost stavlja na razumljivost govora.

Po prvi puta u Hrvatskoj provedeno je pilot istraživanje u okviru studentskog rada Marija Dilberovića pod mentorstvom prof.dr.sc. Mladena Hedjevera, čiji je cilj bio upravo odrediti povezanost razumljivosti govora sa udaljenošću od katedre (nastavnika) i udaljenosti učionice od prometnice te dobivene vrijednosti staviti u okviru postojećeg Zakona o buci, Pravilnika o razini buke u prostorima gdje ljudi borave i rade i Pedagoškog standarda za osnovne i srednje škole.

Istraživanje je provedeno u četiri osnovne škole na području Grada Velike Gorice. U svakoj školi odabrane su četiri učionice i to po dvije na katu i dvije u prizemlju, tako da se jedna nalazi okrenuta prema većoj prometnici, dok je druga okrenuta ka mirnijoj strani, udaljenijoj od prometnice.

Unutar svake učionice mjerenje je napravljeno u 9 točaka. U svim prostorijama gdje se komunicira govorom potrebno je osigurati njegovu dobru razumljivost. Loša razumljivost govora može se odraziti na loše usvajanje prezentiranog sadržaja u učionici, što posljedično može dovesti do lošijih akademskih postignuća. Razumljivost govora ovisi o više faktora, a jedan od važnijih jest količina buke u prostoru. Najvažniji faktori koji utječu na razumljivost govora u nekoj prostoriji su razina buke, udaljenost između govornika i slušača, glasnoća govora te vrijeme reverberacije (odzvanjanje op.a.).

-Već pri samom ulasku u učionice u kojima se provodilo istraživanje mogla se uočiti visoka količina unutrašnje buke učionice koju su generirali projektor, bučne neonske lampe, cijevi od toplinskog sustava grijanja. – kažu autori istraživanja sa Odsjeka za logopediju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.

Izmjerene maksimalne vrijednosti razine buke prije mjerenja razumljivosti govora iznosile su 13dB iznad dopuštene razine propisane važećim pravilnikom i zakonom što je veoma zabrinjavajuće s obzirom da su mjerenja provedena u praznim učionicama te da je za vrijeme mjerenja u školi boravio malen broj učenika ili uopće nisu bili prisutni.

Istraživači su došli do zaključka da je učenik kod rezultata u rasponu od 0.6 do 0.75 u mogućnosti razumjeti 90% riječi, što znači da 10% riječi tijekom predavanja neće razumjeti, odnosno svaka deseta riječ će mu promaknuti.

Niti jedna mjerna točka u ovome istraživanju nije postigla razumljivost govora u kategoriji ”odličan” , a najniža izmjerena vrijednost je 0.55 što je u kategoriji ”zadovoljavajuće” a to znači da je u toj učionici čak 20% riječi nerazumljivo. To je za učenike zabrinjavajuće kada se to promatra kroz uspješnost praćenja nastave u školi.

U ovom istraživanju dobivene vrijednosti razumljivosti govora pokazuju kako učionice nisu dovoljno akustički prilagođene dobrom razumijevanju govora. Razumljivost govora u učionicama i pri najboljim uvjetima (prazna škola, bez utjecaja vanjske buke) na granici je prihvatljivosti.

– Ne želimo da ove vrijednosti obeshrabre ravnatelje škola i roditelje djece. Istina, razumljivost govora, kao osnovnog sredstva prijenosa znanja između učenika i nastavnika jest važna, ali i dalje njihovo znanje uvelike ovisi o stručnosti i vještini profesora. Željeli smo istražiti koliko se u stvarnosti primjenjuje Zakon o zaštiti od buke s pripadajućim pravilnikom, a posljedično sa Pedagoškim standardom za osnovne škole. Akustika učionice i razumljivost govora može se poboljšati već i malim preinakama u učionici, poput rasporeda klupa, stavljanja podnih obloga poput tepiha, postavljanja panoa. Naravno tu su i skuplje preinake poput kvalitetnije stolarije, vrata i prozora koji su bolji zvučni izolatori.- dodaju autori ovog istraživanja.

U stvarnim uvjetima, u prisustvu veće buke unutar učionice i one koju proizvode učenici, možemo pretpostaviti kako bi razumljivost govora bila još više narušena. Izmjerena razina buke u praznoj učionici krši važeći Zakon o zaštiti od buke i vrijednosti propisane Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade, a time nije ispunjen Pedagoški standard koji je propisan i obvezujući za sve škole.

S obzirom da je ovo bilo pilot-istraživanje s malim uzorkom i po prvi puta provedeno u Hrvatskoj, svakako bi bilo poželjno provesti sustavno istraživanje razumljivosti govora na reprezentativnom uzorku škola. Učenicima je važno osigurati propisane standarde razumljivosti govora jer razumljivost direktno utječe na njihova akademska postignuća a to je jednako važno za svakog učenika kao i za cijelu zajednicu.