-  Lugar radi prijavu u Šumariji, prijava se prosljeđuje u MUP i lokalnom inspektoratu nadležnom za poslove šumarstva koji diže tužbu protiv navedene osobe. Na svakom dijelu šume raspoređena su po dva do tri lugara, s tim da prema potrebi vikendom pojačavamo ljudstvo sa ostalim šumskim tehničarima  -  kaže Zoran Bumber, upravitelj Šumarije Velika Gorica.

VRHUNAC SEZONE

 Nakon kišnih dana, napokon je zatoplilo. Idealni uvjeti za gljive i njihove ljubitelje. Mnogi su već krenuli u potragu za vrganjima, blagvama, sunčanicama i drugim šumskim delicijama…

I dok berači traže gljive, lugari su u potrazi za beračima kako bi provjerili jesu li u prekršaju.

DVA KILOGRAMA DNEVNO PO OSOBI ILI OBITELJI

Zakon o šumama, koji je na snazi od 2006. godine, beračima ne dopušta „unosnu“ berbu. Berač za osobne potrebe zajedno s obitelji dnevno smije ubrati najviše dva kilograma gljiva (i to onih koje nisu zaštićene). Ali jedino u slučaju ako je od nadležne šumarije prethodno ishodio posebnu dozvolu za branje gljiva.

PALETA DOZVOLA

 Postoje dozvole za osobne potrebe i one za branje u komercijalne svrhe. Za osobne možete kupiti tri vrste dozvola: dnevnu, tjednu i mjesečnu. Potrebno ih je izvaditi u šumariji na čijem području planirate branje. Možete postati i komercijalni berač. U tom slučaju dnevno smijete ubrati do 10 kg. Ipak, komercijalni berač nije lako postati.

-  Oni dozvole za branje dobivaju tek nakon predočenja rješenja koje im izdaje Ministarstvo zaštite okoliša. Njima se svaki dan važe količina ubranih gljiva i nakon što plate, sukladno cjeniku, izdaje im se popratnica  -  kaže Helena Jakobović iz Odnosa s javnošću Hrvatskih šuma.

U posljednjih tjedan dana velikogorička šumarija izdala je 20 dozvola, a od proljeća do danas 70-ak, priča nam Zoran Bumber, upravitelj Šumarije Velika Gorica.

Dnevna karta za branje gljiva stoji 50 kuna, tjedna 100, a mjesečna 200 kuna. Kazne zasad nisu nikome pisali, ali dobro znaju proceduru ako se za to odluče.

PRIJAVA ŠUMARIJI, PA INSPEKCIJI

-  Lugar radi prijavu u Šumariji, prijava se prosljeđuje u MUP i lokalnom inspektoratu nadležnom za poslove šumarstva koji diže tužbu protiv navedene osobe  -  ističe Bumber.

Na svakom dijelu šume raspoređena su po dva do tri lugara, s tim da prema potrebi vikendom pojačavamo ljudstvo sa ostalim šumskim tehničarima. A nakon što lugar utvrdi prekršaj, berači se izvlače na različite načine ne bi li platili kaznu.

-  Ima zločestih i dobronamjernih ljudi. Pošto ima dosta privatnih šuma, pokušavaju nas uvjeravati da gljive nisu brali na državnom, već na privatnom zemljištu. Onda mi zaprijetimo, ljudi se maknu, ali većih ekscesa nema  -  kaže Bumber.

Helena Jakobović pojašnjava kako su sukladno Zakonu o šumama, za različite vrste prekršaja predviđene su kazne i do 7 tisuća kuna za fizičke osobe, ali da je sankcioniranje eventualnih nepoštivanja odredbi u nadležnosti šumarske inspekcije pri Ministarstvu poljoprivrede.

-  Lugari Hrvatskih šuma imaju ne samo pravo, nego i obvezu, kada zateknu nekoga u branju šumskih proizvoda zatražiti na uvid dozvolu za branje  -  ističe Jakobović dodajući kako nije cilj kažnjavanje nego sustavna zaštita šumskih staništa.

HRVATSKE ŠUME: NEMOJTE ČUPATI GLJIVE!

Iz Hrvatskih šuma građane upozoravaju kako nekontrolirano branje može dovesti do iznosa prevelike količine plodova što rezultira devastacijom staništa ali utječe i na druge biljne i životinjske vrste čija je prisutnost u šumi ključna za održanje bioraznolikosti.

- I ovom prilikom apeliramo da se branje gljiva obavlja po pravilima struke: Gljive nemojte oštećivati i odnositi micelije prilikom branja; gljive je potrebno brati oprezno, odsjeći je nožem neposredno iznad zemlje. Nemojte brati i oštećivati stare, crvljive primjerke gljiva kako bi na istom mjestu otrusili svoje spore.Nemojte brati nedorasle primjerke gljiva. Prilikom branja gljiva koje rastu u skupinama treba provesti odabir, odnosno ostaviti nekoliko primjeraka radi rasipanja spora i održavanja vrste  -  upozorila je Helena Jakobović iz Hrvatskih šuma.