Zima je pred vratima. Toplana je uključila pogone, a oni koji svoje grijanje nisu već odvrnuli do kraja učinit će to uskoro. Nećemo svi jednako platiti. Neki će platiti više, a ostat će im hladno, dok će drugi uživati jeftini komfor. Malim istraživanjem skupili smo podatke o cijenama grijanja i načinima na koje se sve može štedjeti. Ispravite nas.

CIJENA I EKOLOGIJA

Grijemo se na plin, drvo, lož-ulje, na biomasu i električnom strujom. Toplinu stvaramo u svom samostalnom pogonu ili je dobivamo vrelovodom iz zatvorenog ili centralnoga toplinskog sustava.  Kad imamo svoj pogon, kW/h koje smo potrošili plaćamo kroz gotov energent, a  usto i troškove održavanja sustava. Nije svaki sustav pogodan za svaki oblik stanovanja. Isplativ energent kao što je biomasa problematično je skladištiti. Zatvorenom sustavu srednje veličine, kao što je općina Pokupsko, skladišta za biomasu također su subvencionirana. S druge strane, stambenoj zgradi s pedeset stanova po pedeset kvadrata skladištenje peleta zauzelo bi cijeli podrum. Grafikoni koji slijede odnose se na takvu hipotetičku zgradu. Izradio ih je i ustupio Kronikama Velike Gorice bloger Dario Ilija Rendulić.

Prema važećem cjeniku cijena proizvodnje i distribucije kWh topline za domaćinstva Velike Gorice iznosi 0,30 kn, a za industriju 0,34 kn bez PDV-a. Znatno je jeftinije grijanje na centralnu kotlovnicu. Osim kWh koje korisnik potroši, odnosno energent, Toplani se plaća i zakup snage.  Korisnik Toplane plaća i Naknadu za djelatnost kupca po metru kvadratnom stana, i to 0,69 kn + PDV ako mu griju vodu, a 50 lp + PDV ako si vodu grije alternativno, primjerice solarnom ćelijom.

HEP-ov Pojmovnik kao priključnu definira onu dopuštenu snagu koju kupac može preuzeti iz vanjskih instalacija ili distribucijske mreže. Podrum zgrade na pelete radi bolje iskoristivosti preuređen je u skupo skladište, a stanari se drže rasporeda loženja. Zakup snage plaća se i priključkom na električnu mrežu, od 3,3 kW nadalje, a zakupljenu snagu koristi se za pokretanje električnih uređaja. Cijena: 1350kn/kW + PDV. Kada se radi o grijanju, snaga samostalne uporabne cjeline utvrđuje se primjenom faktora 50 W/m³ i naplaćuje 11,15 kn/kW/mj plus PDV za domaćinstva te nešto više za industriju. Trošak energije i snage prikazani su sljedećom grafikom:

Plaćanjem zakupa snage kupac plaća infrastrukturu. Za razliku od Zagreba, gdje toplina nastaje kao nuzproizvod proizvodnje električne energije (tzv. „kogeneracija“), Velika Gorica toplinu proizvodi u manjim toplanama/kotlovnicama, koje čine zatvorene sustave. Prema podatcima HEP-a s kraja 2012., kada je došlo do zadnjeg značajnog poskupljenja, prosječan godišnji račun za grijanje stana od 60 m² u Velikoj Gorici iznosio je oko 5000 kuna.

Nasuprot tome, grijanje obiteljske kuće od 90 m² s fasadom i održavanje dnevne temperature na 22, a noćne na 18 stupnjeva godišnje košta oko 4800 kn, što je cijena 16 m³ drva s dostavom i piljenjem. Grijanje na pelete još je jeftinije. Za održavanje istih uvjeta po sezoni je potrebno 1700 do 2500 kg peleta, što po cijeni od 2kn/15kg peleta iznosi 1400 kn/god. Drvo kao energent co2 je neutralno. Ekološki je prihvatljivo i etažno grijanje na plin. Korisniku osigurava komfor, ali je skupo. Osim što za grijanje kuće od 200 kvadrata, i to samo ako ima toplinsku izolaciju i kvalitetnu stolariju, godišnje treba izdvojiti oko 8 000 kn, posebno se plaća priključak. Cijene priključka kreću se od 3 do 13 tisuća kuna.

TEHNOLOGIJA I SURADNJA

Da bi se uštedjelo, vodi se računa o više tehnoloških parametara. Većina goričkih zgrada uštedjela bi renovacijom fasade i postavljanjem suvremene termoizolacije. Na primjer, pri kupnji peći za pelete treba voditi računa o položaju ložišta. Ovisno o kvaliteti peleta, koeficijent korisnosti peći s horizontalnim ložištem pada na samo 70%. Temperatura izlaznih plinova u vertikalnoj je peći manja, pa je koeficijent iskorištenja veći. Kao kad ložimo na drvo, loži se uglavnom grabova i bukvina iverica. Udio vlage u drvu za ogrjev je petnaestak posto, a u peletima samo 2%, pa su stanari zgrade od peleta podrum trebali preurediti u suho skladište za drvo. Rasporeda loženja treba se držati. Investicije u takve sustave su skupe, mada često subvencionirane fondovima EU, i zahtijevaju dugoročno planiranje.

Kondenzacijskom tehnologijom znatno se smanjuje i potrošnja energije i emisija co2. Kondenzacijski uređaji ne koriste samo toplinu koja nastaje pri izgaranju, nego i toplinu sadržanu u dimnim plinovima. Ušteda 30%. Već smo rekli, na Toplani se štedi solarnim zagrijavanjem potrošne i bojler vode. Postupak i proračun instalacije dizalice topline možete pročitati ovdje.

Oblik je štednje i regulacija potrošnje. Zakonski propisani razdjelnici pokazali su se kao loše rješenje. U suradnji s udrugama suvlasnika, gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić prošle zime je pregovarao s HEP-om. – HERA nije ispunila obvezu i obećanje o edukaciji građana vezano uz korištenje razdjelnika, kao što ni HEP toplinarstvo nije poduzeo ništa po našim zahtjevima o ujednačavanju cijena grijanja Velike Gorice i ostalih gradova – istaknuo je u veljači ove godine gradonačelnik pokrenuvši javnu raspravu. Pitanje je bilo jasno. Ako su cijene energenata na svjetskom tržištu pale, kako to da cijena topline raste? 

Osim razdjelnicima, za koje nismo uspjeli shvatiti na kojem principu točno funkcioniraju, potrošnja toplinske energije može se kontrolirati i kalorimetrima. Razdjelnici su neprecizni i pokrivaju jedva 50% računa toplane (snaga se plaća paušalno) dok uz kalorimetar potrošač prati realnu potrošnju. Ako pola radijatora zatvori, račun će biti upola manji. Svaki kalorimetar stoji 1100 kuna, a izmjena sustava oko 7000 po stanu. Za svaku vertikalu po jedan kalorimetar.

Za komentar smo pitali Udrugu predstavnika suvlasnika i suvlasnika stambenih zgrada Grada Velike Gorice. Iz UPSSSZ-a kažu da je na tržištu energenata za Veliku Goricu trenutno povoljna situacija te upozoravaju na varljive modele predviđanja cijena. Pozivaju građane da prate svoju potrošnju. Udruga poziva na dijalog, a sastaju se utorkom u Kolarevoj.

U travnju je HEP najavio izradu projekta za uvođenje centralnoga sustava grijanja. Razmatraju dva idejna rješenja: uspostavu centralnoga sustava u Velikoj Gorici i povezivanje velikogoričkoga sa zagrebačkim toplovodom. Dugoročna isplativost i održivi razvoj projekta tek se trebaju pokazati. Pripreme za sezonu grijanja davno su dovršene, a bliže se prvi valovi hladnoće. Kako ste se vi pripremili za zimu?