Da pomlade cijelo selo, nakon što su obnovili park, jučer su Mraclinci od crkve sv. Vida do Rackovljevog čardaka zasadili drvored lipa. Sadnice su sponzorirale mraclinske obitelji, koje su ih same došle zasaditi. Teren je pripremio Grad, a postupkom sadnje ravnala je mr. sc. Iva Brozinčević.

– Zašto stablo lipe? Srebrnolisna lipa, Tilia tomentosa, eliminacijom kontinentalnih autohtonih vrsta, javora, platane, jasena ili hrasta jer Mraclin je oduvijek vezan za stablo lipe. Danas ih je ostalo svega nekoliko. Otud ideja da nam u lipanj zamirišu lipe, za blagdan našeg zaštitnika, odnosno za naše proščenje – naglasila je inženjerka “Zrinjevca”.

Riječima stručnjaka, uvjeti za sadnju stabala bili su idealni. Sadnice lipe iz “Zrinjevca” u Mraclin su došle u fazi mirovanja, bez lista, s hranjivima povučenima u korijen. Da biljci omoguće dobar start, da im korijenje ne prodire u čvrsto tlo, za svaku je VG Komunalac iskopao skoro kubični metar zemlje. Struktura i mikrobiološki sastav tla popravljeni su kompostom.

– Kad je sve spremno treba paziti da se ne zatrpa korijenov vrat, mjesto gdje se stablo sastaje sa zemljom. Ako se posadi dublje, na tim mjestima dolazi do pojavljivanja raznih bolesti i truleži. Kao zaštita od vjetra postavljaju se dva ili tri kolca, povezuju se gurtnama da bi se spriječila oštećenja kore, a oko stabla se formira zdjelica da spriječimo otjecanje vode. U ljetnim mjesecima lipi treba do 80 litara vode mjesečno – objasnila je Brozinčević.

Prije dva tjedna Brozinčević je osim triju kasnih lipa oko Zgrade posadila dvije bijele vrbe, hrast lužnjak, likvidambar i ginko. Sadnjom se obilježio početak povijesne asanacije. Obnovljen je običaj paljenja rakije, zakuren je Sesvetski ogenj. Mraclinci su ponosni što opet djeluju kao tim.

– Organizator spelancija je “Dučec”. Organizirali smo ovu sadnju uz pomoć Grada, lipe smo nabavili u Zrinjevcu i došli smo ih ovdje posadit. Vjerujem da osjećate baš zajedništvo ovdje u Mraclinu. U projekt nas je uključeno pedesetak. To su sve ljudi iz Mraclina i moram reći da sam ponosan i zadovoljan – rekao je Vjeko Kovačić, predsjednik KUD-a.

– Mislim da je pravi trenutak da velimo. Znate ono, gdje vidiš zgodno mjesto, tu drvo zasadi, a drvo je blagorodno, pa će da nagradi, izobiljem hlada ili ploda svog, bilo brata, bilo tebe, bilo brata tvog. A imamo drugu kinesku. Kad je najbolje vrijeme za saditi drvo? Prije dvadeset godina. A kad je drugo najbolje vrijeme? Sad! I upravo sad smo mi zasadili i mislim da je ovo jedan krasan čin, krasna zgoda. Ne znam kad su Mraclinci bili tako jedinstveni, tako složni kao ovaj pred kad smo parko sadili i ovaj put. Ovo je sad aleja lipa – raspoložen je bio Stjepan čunčić, podžupan Plemenite Opčine Turopoljske.

Razgovarali smo i sa sponzorima lipa, književnikom Ratkom Cvetnićem u ime Jančetovih i Filipom Galekovićem iz PPS-a Galeković. Cvetnić napominje da je lipa sveto drvo starih Slavena te da se, kako Vidovdan pada u lipanj, sadnjom drvoreda, odnosno podizanjem arboretuma, evocira njena duboka ukorijenjenost u inventar mraclinskoga, hrvatskog i slavenskoga življa.

Osjećaj zajedništva neupitan je i Mraclinci imaju na što biti ponosni. Ističu se kao primjer, pozivaju druga sela da se organiziraju. Mraclinski preporod više nije tek simboličan – ostvaren je rekonstrukcijom krajobraza, obnovom i održanjem duha tradicionalnih događaja. Novi ritam za novu mraclinsku vedutu.