U Velikoj Gorici traje energetska obnova višestambenih zgrada. Prošle godine započelo se s obnovom šest zgrada, četiri su završene, a na dvije se još radi. Ovih je dana potvrđeno kako je novih 16 prijavljenih projekata za energetsku obnovu višestambenih zgrada u Velikoj Gorici dobilo pozitivnu ocjenu. Bio je to povod da se na jednome mjestu danas nađu direktor Gradskog stambenog gospodarstva Tomislav Landeka,  gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić koji je ujedno i predsjednik Skupštine GSG-a, ministar gospodarstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević i v.d. direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Ljubomir Majdandžić. U prostorijama VG Goričanke održali su konferenciju za medije na kojoj je istaknuto kako su svi do sada prijavljeni projekti dobili zeleno svjetlo.

– Time će biti pokriveno preko 1 060 stanova i više od 3 700 stanovnika. Vrijednost je oko 54 milijuna kuna, a sufinancirano će biti u iznosu od 32 milijuna kuna. Tako će se pokriti nešto više od 25 posto stambenog fonda kada govorimo o višestambenim zgradama u Velikoj Gorici gdje ih ima više od šest tisuća – rekao je gradonačelnik Dražen Barišić.

Naglasio je da Grad Velika Gorica energetskom obnovom zgrada doprinosi poboljšanju kvalitete života stanovnika u zgradama i smanjenju cijena grijanja što je dio pregovora koje Grad provodi s HEP Toplinarstvom.

– Energetskom obnovom zgrada postići ćemo jedan od naših ciljeva, a to je najvažniji i onaj koji žulja naše Velikogoričane, a to je ušteda na grijanju. Ta ušteda od 40 posto već je postignuta u nekim zgradama i time mi rješavamo trenutačne probleme naših sugrađana i povećavamo standard života – rekao je gradonačelnik.

Potvrdio je to i predstavnik stanara Petar  Bartolić. U velikogoričkom neboderu ima 64 stana i oko 150 stanara. Kaže kako su uštede osjetili već ove zime. – Moji stanari su jako zadovoljni što je do sada učinjeno i uštedjeli smo vjerojatno 50 posto. Na onoj strani što je zaštićeno neki čak nisu ni palili radijator ove zime, a bilo je do -15 stupnjeva.

Direktor GSG-a Tomislav Landeka istaknuo je kako sve manje treba nagovarati stanare da pristanu na energetsku obnovu zgrada u kojima žive jer i sami sve više shvaćaju da se radi o stvarnim uštedama energije. – Više od 85 posto suvlasnika bilo je za energetsku obnovu nebodera. Cijeli projekt vrijedan je 3,6 milijuna kuna. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dao je 1,4 milijuna kuna, Grad Velika Gorica sufinancira obnovu sa 150 tisuća kuna, a VG Vodoopskrba sa 105 tisuća kuna. Ostalo plaćaju suvlasnici – rekao je direktor GSG-a. Tri strane pročelja vodotornja su obnovljena, preostaje još jedna, a rok za dovršetak cijelog projekta je svibanj ove godine.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u suradnji s resornim ministarstvom proveo je 23 edukacije diljem Hrvatske što je pobudilo interes predstavnika i upravitelja zgrada pa je tako i natječaj produljen do kraja siječnja 2017. godine. Na njega se prijavilo više od 600 projekata iz cijele Hrvatske. – Imate najveću zgradu po povlačenju sredstava koja je prijavljena u Hrvatskoj, 9 milijuna kuna bespovratnih sredstva od ukupno 15 i ja vam čestitam na tome – rekao je direktor Majdandžić. Riječ je o zgradi u Ulici Slavka Kolara 19-27 koja je izgrađena 1978. godine. Ima 258 stanova i tri poslovna prostora, ukupne korisne površine 13.551,78 m2, te ukupne vrijednosti investicije od 15.372 940 kuna.

– Od ukupno 27 zgrada na području cijele Zagrebačke županije, Velika Gorica je predala projekte za njih 20, od čega 16 kojima upravlja GSG i ja vam čestitam na tome. Sada imamo rok od 120 dana za donijet odluke o odabiru, nakon toga rok od 45 dana za sklapanje ugovora i nakon tog roka svi koji dobiju sredstva imat će 18 mjeseci da provedu postupak na terenu – objasnio je ministar Kuščević.

Investicija od milijardu kuna zasigurno će doprinijeti i oporavku građevinskog sektora koji je u krizi od 2008. godine. Olakotna okolnost, kako je rekao resorni ministar, je plaćanje dijela avansa od 20 posto i plaćanje po privremenim situacijama, a ne samo po okončanoj. Tako će i manje i srednje tvrtke koje će izvoditi radove moći nabaviti materijal za obnovu poput stiropora, prozora ili kotlovnica. Prije se pogodovalo velikim investitorima koji su mogli samostalno iz svojih sredstava financirati projekt. Obnovom fasada višestambenih zgrada doći će i do određenih ušteda.

– Uštede se očekuju u prosječnom iznosu od 68 posto, smanjit ćemo emisiju CO2 realizacijom ovih projekata za otprilike 2,5 tisuće tona godišnje. Time ćemo popraviti situaciju CO2 na europskom i svjetskom tržištu. Popravit ćemo i izgled i vizure naših općina, sela i gradova – rekao je ministar na konferenciji za medije.

Preko programa OPKK (Operativni program konkurentnost i kohezija) Hrvatska je u europskim fondovima osigurala sto milijuna eura za stambene zgrade od kojih će se 70 milijuna utrošiti za višestambene, a 30 milijuna eura za obiteljske kuće. A upravo o potonjem traju pregovori s Europskom komisijom.

– Europska unija ne poznaje mogućnost da fizička osoba unutar ovog programa bude krajnji korisnik sredstava. Mi sad radimo na dva područja: ili izmjeni modela tj. same direktive ili na nekom drugom modelu gdje bi preko drugih institucija bilo gradova, županija ili fonda ta sredstva ipak dali našim građanima.

– U tijeku je izrada programa energetske obnove zgrada javnog sektora koji će do kraja ovog mjeseca ići na usvajanje prema Vladi i nakon toga slijedi njegova provedba. Iskoristi ću vas medije da prenesete poruke gradonačelnicima, načelnicima, ravnateljima bolnica, javnih ustanova da se pripreme kako bi alocirali na vrijeme i dobili i ta sredstva – rekao je ministar Kuščević.

Osiguran je i iznos od 211 milijuna eura za zgrade javnog sektora.  U tijeku je natječaj za odgojno obrazovne ustanove na koji  će se i Velika Gorica prijaviti.