Sinoć je u Muzeju Turopolja održan 178. Matičin četvrtak. Na predavanju su predstavljene zbirke trojice iznimno značajnih hrvatskih emigrantskih intelektualaca – Bogdana Radice, Vinka Nikolića i Nikole Čolaka. Da bi zbirke nastale pregledano je 400 arhivskih kutija materijala – pismama, članaka, eseja, rukopisa i knjiga koje su čitali.

– Konkretno njih trojica su na neki način živjeli ovu današnju stvarnost po svojim idealima. Željeli su da Hrvatska bude slobodna, suvremena i demokratska država. Današnja stvarnost je na neki način bila dio njihovih snova dok su živjeli u prognanstvu i imigraciji. Fizički nisu mogli biti tu zbog opasnosti za život. Morali su pobjeći iz zemlje i tamo na zapadu pisati o stvarima o kojima se tu nije smjelo pod komunističkom diktaturom – ispričao je Stipe Kljaić iz Hrvatskog instituta za povijest.

Tema predavanja ovog izdanja Matičinog četvrtka bila je Projekt COURAGE i hrvatska emigrantska zbirka. Cilj projekta je stvaranje prve digitalne baze podataka, mrežnih i izvanmrežnih, privatnih i javnih zbirki u Europi koje svjedoče o preživljavanju različitih oblika kulturne opozicije u bivšim socijalističkim državama srednjoistočne Europe. – Projekt se bavi kulturnom pozicijom u bivšim socijalističkim zemljama. To je strategija da se baština, ostavština iz djelovanja opozicijskih grupa pojedinaca u bivšim komunističkim zemljama da se na neki način sačuva, valorizira, da postane javno vidljivija i da se vrednuje ta baština – objasnio je Kljaić.

Iznesen je i kratak pregled života i djelovanja ovih hrvatskih intelektualaca iz njihova emigrantskog razdoblja. Radica je živio u Italiji i New Yorku kao novinar, publicist i pisac te ondje proveo čitav život. Nikolić je živio u Argentini, Francuskoj te Španjolskoj do devedesete. – Konačno se vratio u Hrvatsku kada je Hrvatska prošla demokratske promjene, kada nije više bila diktatura i tu je umro. Nikola Čolak je živio u Italiji, a 1966. je otišao iz Hrvatske kada je pokušao organizirati opozicijski list koji ne bi bio pod kontrolom partije i države – ispričao je Kljaić.

Politički se organizirati nije moglo izvan partije. Jedina se istina mogla reći u emigraciji koja je bila navjestitelj istine i prorok buduće slobode koja će doći. Tako su se ideali za slobodom, demokracijom i Hrvatskom državom, kaže predavač, živjeli daleko od domovine.