Analizom evidentiranih kaznenih djela na području PU zagrebačke tijekom 2016. godine, zabilježen je povećani broj kaznenih djela drskih krađa i prijevara na štetu osoba starije životne dobi, a taj trend je nastavljen i u 2017.-oj godini, javlja PUZ.

Počinitelji ovih kaznenih djela imaju nekoliko načina prijevare, a najčešće se lažno predstavljaju kao medicinski djelatnici, kao zaposlenici banka, kao policijski službenici ili kao djelatnici porezne uprave.

Prvi način je da se lažno predstavljaju kao medicinski djelatnici koji nude besplatne masaže kako bi ušli u stan. – Dok jedna osoba masira žrtvu, druga osoba pretražuje stan i traži novac i nakit iz stana ili kroz otključana vrata uđe u stan treća osoba koja također krade novac ili nakit – poručuju iz policije.

Drugi način prevare je kada se počinitelj lažno predstavlja kao zaposlenik banaka koji uvjerava žrtvu da su se pojavile lažne novčanice ili im je istekao rok i da će doći na njihovu adresu kako bi preuzeli novac, koji će im nakon provjere i vratiti. – Ako osoba odbije posjet zaposlenice banke, prijete zvanjem policije, privođenjem i pretragom stana. Osim toga, ako ih žrtva odbije i navede da se o tome brinu ukućani, prevaranti prekinu telefonski poziv na par minuta te opet nazovu žrtvu i uvjere ju da su se čuli s ukućanima i da su oni odobrili predaju novca te da mogu slobodno predati novac osobi koja će doći na kućnu adresu- objasnili su u PUZ-u kako primijetiti da se radi o prijevari.

Zatim, jedan od načina je što se počinitelj lažno telefonski predstavlja kao policijski službenik koji su pronašli počinitelja kaznenog djela i da će doći na njihovu adresu po otiske prstiju na novčanicama i nakitu koje imaju u svom domu. – Kada na adresu dođe lažni policijski službenik, žrtva joj lakovjerno predaje novčanice i nakit – poručili su iz PUZ-a.

Počinitelj zna nazvati žrtvu te se lažno predstaviti kao djelatnik porezne uprave i uvjeravati ih da su dobili povrat novca, koji će im biti isplaćen tek kada uplate određeni iznos. – Tada na adresu dolazi lažni zaposlenik/ica porezne uprave, a žrtva joj predaje novac – upozorili su iz PUZ-a.

Iz policije upozoravaju kako najčešće ne postoje svjedoci ovih kaznenih djela jer počinitelj pazi kada dolazi na adresu, kuda ulaze te koga kontaktiraju, a žrtve su najčešće osobe starije životne dobi.

– Napominjemo da zaposlenici banaka, zavoda za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, porezni i policijski službenici ne dolaze na adrese stanovanja i ne mijenjaju novac radi isteka, ne obavljaju povrat poreza, a policijski službenici ne dolaze na adrese stanovanja radi izuzimanja otisaka prstiju s novčanica ili nakita. U slučaju da policijski službenici dođu na adresu stanovanja, predstavljaju se službenom iskaznicom i značkom te za sva postupanja izdaju dokument odnosno potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta – naglasili su iz PUZ-a.