Velika subota spomen je na Isusov počinak u grobu, a završava vazmenim bdjenjem koje uvodi u nedjelju Kristova Uskrsnuća. Velika subota obilježena je tišinom, tijekom nje su crkve ogoljene i nisu predviđena liturgijska slavlja tijekom dana, oltar ostaje i dalje nepokriven. Navečer započinje Vazmeno bdijenje, kao spomen na Kristovo osloboditeljsko djelo, spomen na Kristovu muku i smrt, te njegovo uskrsnuće, po kojima smo i mi vjernici spašeni.

U župni NBDM i u Vukovini i danas se izmjenjuju dobrovoljna vatrogasna društva čuvajući Isusov grob u crkvi. Na veliku Subotu farbaju se pisanice, a na blagoslov se u nekim župama nosi jelo ( u nekima je to na Uskrsno jutro), nakon čega se blaguje blagoslovljena hrana. U uskrsnu košaricu stavlja se šunka, jaja, malo soli, mladog luka, hrena i kolač, pinca ili gibanica i sl.

Uskrs je najveći kršćanski blagdan kojim slavimo središnji događaj kršćanstva: Kristovo uskrsnuće. Uskrs se često naziva i Vazam. Sama riječ vazam dolazi od vuzem (uzeti), odnosno označava da se nakon dugog vremena posta opet može uzeti meso.

Objava Velika Subota, početak vazmenog bdijenja pojavila se prvi puta na Kronike Velike Gorice.