Vanesa Petrac u Knjižnici Galženica predstavila je svoju izložbu maski u tehnici prostorno-plastičnog oblikovanja – gips. 23-godišnja Vanesa svestrana je umjetnica iz Buševca, koja se bavi prevođenjem, pjevanjem, glumom i drugim poslovima vezanim za umjetnost i kulturu.

- Svojom prvom Izložbom „Iza maske“ Vanesa nam pokazuje još jedan svoj talent, ovaj put vezan uz likovnu umjetnost. U vrijeme priprema za maskembal, Vanesa se predstavlja svojom vizijom maski. Inspiraciju je pronašla tijekom putovanja u Meksiko. Za izradu samih maski koristila je gips, akrilne boje i tempere – rekla je na otvorenju Mery Mrakovčić.

Prof.dr. Tomislav Pletenac iz Odjela za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu ističe kako Vanesa glavnu inspiraciju ipak vuče iz Srednje Amerike.

ODLIČNA FINTA

- Vidi se ta njezina potreba da se izrazi maskom, ne onom koja se stavlja na lice, već maskom kao skulpturom. Imate potrebu tražiti što se skriva iza te maske. Iza maske nema ništa što je po meni odlična finta. Njezine maske potiču čovjeka da fantazira te da preispituje i sebe. U Vanesinom umjetničkom izrazu je primjetan ogroman utjecaj onoga što je vidjela na maskama. Riječ je o fuziji dvaju različitih tradicija u kojima maske igraju dominantnu ulogu – kaže Pletenac koji ističe kako se svima čini da je fašnik samo jedna tradicija koja se uspjela održati jako dugo vremena, a da se u stvari sva društva konstantno maskiraju.

FAŠNIK NAS OHRABRUJE ZA DRUŠTVENE „IGRE“

- Tu je teško govoriti o tradicijama. Potreba za maskom i dalje postoji jer u trenutku stavljanja maske oni koji to čine ismijavaju društveni poredak, što inače dok nije fašnik, to nije pristojno i u skladu s društvenim normama. Međutim, mi smo svakodnevno u situaciji da na neki način nosimo maske iako to često nismo svjesni. U trenutku fašnika postajemo svjesni da navlačimo masku i time se ohrabljujemo da ponovno možemo igrati društvene uloge koje su nam nametnute  –  objasnio je Pletenac.

Osim izložbom maski, svestrana Vanesa već se iskazala i kao glumica u kratkom igrano-dokumentarnom filmu Šenoa i Slavica u kojem glumi Slavicu Ištvanić, dok je s hrvatskom glumicom i redateljicom Dubravkom Crnojević-Carić odabrala i adaptirala slavonske folklorne napjeve za izvedbu u kazališnoj predstavi „Šuma Striborova“ koje je i sama otpjevala.