Protagonist romana u kojem se tematizira izbjeglička kriza, Richard, odnedavno udovac i umirovljeni sveučilišni profesor klasičnih jezika, cijeli život okružen knjigama i idejama, našao se u situaciji traženja novog smisla u svojoj jednoličnoj, rutiniranoj svakodnevici. U središtu Berlina, na Alexanderplatzu otkriva novu zajednicu – šatorsko naselje što su ga postavili izbjeglice iz subsaharske Afrike, koji su u Europu stigli iz zone ratnih sukoba nakon pada libijskog predsjednika Gadaffija. Duboko istraumatizirani, u Njemačkoj traže azil i početak novog života dostojnog čovjeka. Žele raditi, ali nemaju dozvolu boravka pa im je to onemogućeno. Snalaze se ponegdje kao ispomoć i dobivaju malu financijsku pomoć od države pa od toga žive, a dio šalju obiteljima u domovine. Richard je Ispočetka sumnjičav prema njima, ali postupno ulazi u njihov svijet i upoznaje životne puteve i okolnosti koje su ih dovele do statusa migranata. Počinje im pomagati i time ispunjava svoj prazan samački život. Sa suosjećanjem sagledava njihove situacije te počinje mijenjati svoje stavove i predrasude prema izbjeglicama. Preispituje osobni i zapadnjački sustav vrijednosti te svijet birokracije koja umnogome otežava realizaciju nekih odluka vlasti koje bi bile povoljne za migrante.
Ovaj izvanredan roman zadire u pitanje ljudskih vrijednosti, rasizma, privilegiranosti pojedinaca u društvu, birokratizma, neprihvaćanja drugih i drugačijih. Roman ima pozitivan kraj koji pokazuje da humanost, solidarnost, empatija, ljudskost i prijateljstvo nisu zaboravljene kategorije. Ušla je u širi izbor za nagradu Booker International, a 2016. je dobila nagradu engleskog PEN-a.
„Duboko humani roman, koji se pojavio baš u pravo vrijeme, kad se svijet suočava sa središnjim moralnim pitanjem našega vremena – izbjegličkom krizom. Roman je obilježen naglašenom mirnoćom i jednostavnošću, dubokom, uznemirujućom i suptilnom. Knjiga je vrlo lako mogla postati dobronamjerna polemika, no autorica je kombiniranjem filozofskog intelekta sa satima razgovora vođenih s izbjeglicama ispričala duboko ljudsku priču o usamljenom, emocionalno izoliranom čovjeku koji uz razgovore s migrantima polako otkriva da izvan njegovog rutinom obilježenog svijeta postoji puno širi svijet, s puno većim i bitnijim problemima od njegovih.“ Eileen Battersby, The Guardian
( s korica knjige)
Knjiga je originalno predstavljena 2015. godine u Njemačkoj, a u Hrvatskoj je izašla iz tiska u svibnju 2019. i time pokazala da aktualnost teme s godinama ne opada. Pridružila se tako ranije objavljenim romanima izdavačke kuće Ljevak iz Zagreba u kojima se tematiziraju izbjeglice: „Nevjernica“ i „Nomatkinja“ autorice Ayaan Hirsi Ali te „Zamor materijala“ Mareka Šindelke koja je već ranije predstavljena kao Knjiga tjedna. „Nepravilne glagole“ s njemačkoga je preveo Andy jelčić.
Jenny Erpenbeck (1967.) nagrađivana je suvremena njemačka spisateljica i redateljica. Studirala je kazališnu i glazbenu umjetnost te se bavila redateljskim i producentskim poslovima u različitim opernim kućama u Njemačkoj i Austriji. Devedesetih godina je uz redateljski posao započela i spisateljsku karijeru. Za svoja djela dobila je brojne najuglednije književne nagrade. Autorica je pripovjedačke proze i više predstava. Erpenbeck živi u Berlinu sa sinom, rođenim 2002. godine.
Pripremila: Dražena Petrišić
Objava KNJIGA TJEDNA Jenny Erpenbeck: Nepravilni glagoli pojavila se prvi puta na Kronike Velike Gorice.