Ove godine s proljećem je nakon Uskrsa u travnju stigla zima i snijeg. Posljednjih godina svjedoci smo sve izraženijih klimatskih promjena, a voćari se svake vegetacijske sezone susreću s novim izazovima posebno što se tiče vremenskih prilika.

Jučer smo u ranim jutarnjim satima, svjedočili jednoj takvoj promjeni, koja je iznenadila mnoge, a posebno poljoprivrednike Turopolja, Pokuplja i Posavine čiji trud i rad zbog neočekivanog vremena lako može nestati.

– Pojavom niskih temperatura i ovakvim variranjem vremenskih prilika, ovo će biti još jedna izuzetno teška sezona za naše voćare, a ponuda domaćeg voća bit će upitna. Koliko će biti oštećenje od niskih temperatura, ovisi od vremena u kojem se mraz javio, intenziteta i trajanja mraza, ali i od same vrste i sorte voća – kazali su iz Ureda za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva.

Za utvrđivanje šteta kod kasnijih voćnih vrsta treba pričekati neko vrijeme, kako bi se prava šteta mogla utvrditi, te će se tek u narednim danima vidjeti stvarno stanje šteta prouzrokovanih niskim temperaturama.

– Najviše štete očekuje se na koštičavim voćnim vrstama koje prve procvatu (marelica, breskva, šljiva, ponegdje i trešnja), zatim kruška, neke jagodaste vrste (borovnica, jagoda), a i druge. Kod vrsta koje su prolistale, mladi listići najčešće posmeđe ili poprime tamniju boju. Stupanj oštećenja prvenstveno ovisi o sorti, kao i fenofazi u kojoj su se voćke trenutno nalazile. Najviše dolazi do smrzavanja potpuno otvorenih cvjetova i tek zametnutih plodova – otkrili su.

Savjeti kako obraniti voćnjak od mraza i hladnoće

Obraniti voćnjak od proljetnog mraza najčešće je ipak lakše nego obraniti vinograd. To se može učiniti korištenjem traktora i vučenog priključnog transportnog grijača tzv. „heatera“ ili Frostbustera (mrazolomac) – generator za grijanje i miješanje zraka u krošnjama stabala voćaka.

– Ako se odlučite grijati nasad na taj način, važno je da na strani s koje može puhati vjetar postoji gust biljni vjetro-zaštitni pojas, jer ne vrijedi grijati nasad ako toplinu odnosi vjetar. Uz osiguranje dovoljne količine goriva prije mraza nasad se može zagrijati za nekih 1,6 – 2 ºC u odnosu na okolinu. Na taj način se može u značajnoj mjeri izbjeći šteta od mraza ili barem ublažiti posljedice mraza. Da biste znali kada točno treba početi s paljenjem pećica, u noći kada meteorolozi predvide pojavu mraza, u 23 sata treba prekontrolirati vanjsku temperaturu – kazali su iz Ureda za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva.

Ako je toplije od +3 ºC, vjerojatnost mraza je vrlo mala ili će mraz biti neznatan. Ako je vanjska temperatura u rasponu od +1 do +2 ºC, vjerojatnost mraza je velika, a ako je već tada vanjska temperatura manja od +1 ºC mraz će biti značajan – osobito ako je nebo puno zvijezda. U tom slučaju treba početi s paljenjem pećica već oko 1 sat iza ponoći. Vatra u pećicama se održava sve do izlaska sunca sljedećeg jutra i još nekih 30-45 minuta dodatno, nakon pojave sunca’, savjetuju agronomi.

– Još jedan način zaštite je prskanje voćnjaka vodom odnosno orošavanje. Najčešće se taj način koristi u vrijeme pojave mraza tijekom cvatnje voćaka, a najjednostavniji način u zaštiti povrtlarskih kultura, cvijeća i voćaka je pokrivanje biljaka tkaninama, folijama, kartonima, pa i slamom ili lišćem – zaključili su iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede.

Objava Stručnjaci savjetuju: Kako zaštititi voćnjake od proljetnog mraza i hladnoće pojavila se prvi puta na Kronike Velike Gorice.