Mirisi proljeća koji polako nagovještaju ljeto imaju posebnu slatkoću, a takav je i jorgovan koji krasi brojne vrtove, terase i kuće u našem kraju.

Jorgovan je listopadni grm iz porodice Oleaceae koji prosječno naraste do 6 metara u visinu. Spada u hemafrodite, a oprašuju je pčele i leptiri reda Lepidoptera. Neke od tih boja prati i simbolika, pa tako ružičasti jorgovan govori o prvoj ljubavi, a bijeli upućuje na nevinost, zbog čega se često daruje u buketima.

Popularnost jorgovana traje već stoljećima, a osim zbog ljepote, sadili su ga i zbog vrijednog drveta od kojeg se mogu izraditi razne svirale. Danas je to biljka visoke hortikulturne vrijednosti s gotovo 1000 različitih kultivara. U našim krajevima nekako se najviše udomaćio ružičasti jorgovan, iako spektar boja njegovih cvatova pruža mnogo veći izbor, od bijele, ljubičaste, karmin crvene, plave pa čak i žute.

Ljekovitost jorgovana

Mnogi vjeruju da jorgovan služi samo kao ukrasna biljka lijepih cvjetova koji uz to opojno mirišu, ali i da je otrovan. Ni jedna znanstvena analiza nije potvrdila toksičnost za ljude, nego naprotiv, ljekovitost njegovih dijelova.

U običnom jorgovanu pronađeni su minerali i aminokiseline. Rezultati su potvrdili i da cvjetovi i listovi običnog jorgovana sadrže 15 makro i mikro elemenata od kojih je najzastupljeniji silicij. Prisutno je do 15 aminokiselina od kojih su visoko zastupljeni alanin, leucin, asparaginska i glutaminska kiselina.

Za konzumaciju se koriste sirovi cvjetovi ili se motaju pa prže kao pomfrit. Konzumacija sirovih cvjetova može pomoći u slučaju vjetrova i začepljenja. Pomalo su gorki i djeluju tako da isušuju usnu šupljinu. Lišće i plodovi jorgovana koriste se kao sredstvo koje prevenira recidiv bolesti, sredstvo protiv groznice, tonik i sredstvo koje uništava i pomaže izbaciti crijevne parazite. Kao tonik se može koristiti zahvaljujući činjenici da ima astringentsko svojstvo pa steže i suši kožu. U tu svrhu može se pripremiti hladna ili topla infuzija za lice. Infuzija se može koristiti i u slučaju svrbeža kože, posjekotina i drugih pojava na koži. Koru ili lišće mogu žvakati djeca koja osjećaju bolove u usnoj šupljini.

Od cvjetova se spravlja ulje koje se koristi u parfemima ili se od njih može pridobivati zelena boja. Od lišća se mogu dobiti zelena i smeđa boja, a od grančica žutonarančasta.

Objava Kad zamirišu jorgovani: Simbol prve ljubavi koji cvate samo tri tjedna pojavila se prvi puta na Kronike Velike Gorice.