Prijava

Vaša prijava

U sjećanje na Željka Kovačića – autora najvećih i najpoznatijih izložbenih postava

[]

Tekst: Marijan Galeković i uredništvo portala

Danas su se na zagrebačkom Krematoriju obitelj, kolege i prijatelji oprostili od Željka Kovačića, arhitekta i dizajnera, porijeklom – ali i djelom – čvrsto vezanog uz Mraclin i Turopolje. Rođen 1951. godine u Sisku, diplomirao 1976. godine na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, a osim projektiranjem i uređenjem obiteljskih kuća i poslovnih prostora bavio se postavljanjem i uređenjem muzejskih prostora. Taj dio njegovog kreativnog života priskrbio mu je poseban renome u struci, osobito nakon rada na Muzeju neandertalca u Krapini, pa je arhitekt Alan Kostrenčić jednom prilikom napisao “Željko Kovačić poznat je po svojim ‘muzejskim zahv­atima’, gotovo da bi se moglo reći da je svojim radovima pos­tavio mjerilo po kojem se određuje uspješnost arhitektonske interpretacije i organizacije nekoga muzejskog postava.” Bio je radoholičar te je iza sebe ostavio brojne projektantske i dizajnerske radove.

Značajnije realizacije iz područja muzejske arhitekture: Muzej Samobor, stalni postav prapovijesti i antike; Stalni postavi: Muzej grada Zagreba; Muzej ninskih starina; Zavičajni muzej Ozalj; Nalaz s Vele svitnje, Vis; Železna nit, Kranj, Slovenija; Memorija Bele i Miroslava Krleža; Galerija Vidović, Split; Mjesto sjećanja- bolnica Vukovar 1991.; Tiflološki muzej; Muzej krapinskih neandertalaca, arhitektura i postav, Prelepa Gorenjska, Kranj; Crkvena zbirka Stomorica, Novalja; Demonstracioni kabinet Nikole Tesle, Tehnički muzej; Stalna izložba crkvene umjetnosti samostana Sv. Margarite, Pag;
Postavi izložbi: Krapinski pračovjek; Vučedol; Gundulićev san; La nave va, Firenze, Italija; Temporibus domno Branimero, Split, Zagreb, Senj; Ja Dmitar koji se zovem i Zvonimir, Spit, Zagreb, Senj; Brusina naš suvremenik, Zagreb, Zadar, Rijeka; Antičko staklo Argyruntuma, Zagreb; Zašto su leptiri šareni; Zašto roda ima duge noge; S:O:S: za jelu; Idoli, Zagreb, Karlovac; Komunalni otpad grada Zagreba; 26. Zagrebački salon; Hrvatska – osporavani identitet, Beč, Zagreb, Pforzheim- Njemačka;  Terrassa-  Španjolska; Oči istine; Desetljeće uspjeha MGC-a; Zlatna bula; Čudesni svijet Franje Košćeca; Bitka kod Siska; Die neanderthaler und anfange Europas; Eisenstadt, Austrija; Hrvatsko domobranstvo; Zagreb prije Zagreba; Golubica se vraća kući, Vukovar; Neandertalci iznova, Slike mira; Vučedolski Orion; Stoljeće promjena; Sjećanje na Domovinski rat; Secesija u Hrvatskoj, Zagreb, Prag; Potok u srcu Zagreba; Falusom protiv uroka; Vučedolski hromi bog: Sjećanje na Oluju Simbol boga i kralja; Skriveno blago MUO-a; Zlata doba Karnija; Transparentna ljepota, Ikona hrvatske moderne;
Svojim projektima sudjeluje i u obnovi spomenika kulture: Moderna galerija, Zagreb; Oranžerija dvorca Eltz, Vukovar; Branič kula u starom gradu Ozalj; Galerija Vidović, Split; Umjetnički paviljon, Zagreb; kiosk Tehničkog muzeja;
Posvetio se i sakralnim  prostorima: Dovršenje uređenja interijera crkve sv. Blaža, Zavjetno mjesto sv. Antuna, crkva sv Ante, Sveti Duh, Zagreb; rekonstrukcija tornja na kapeli svetog Vida, Mraclin;
Projekti: Memorijalni centar domovinskog rata, Vukovar; Croatialand;  Arheološki park i muzej Monkodonja; Prezentacija arheoloških nalaza kraj crkve u Remetama; Galerija Slavo Striegl, Sisak;
Radovi se nalaze u zbirkama: Victoria and Aber Museum, London, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb; Hrvatski povijesni muzej, Zagreb; Hrvatski povijesni muzej, Zagreb; Muzej grada Zagreba; Muzej grada Vukovara; M. Pistoletto- Love Difference.

Željko Kovačić je izradio projekte za dvije kuće (Kovačić i Žordić) u Mraclinu. A mi ga se sjećamo i kao čuvara graditeljske baštine, koja je u mnogo čemu inspirirala njegov rad. O tome nam je prije šest godina govorio na Vidovim danima, kad je prikazan “Vugel”, njegov film o posljednjim graditeljima čardaka, snimljen 1975. godine.

Koliko je Kovačić bio cijenjen govori nam i članak u Jutarnjem listu, u kojem navode da je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek uputila izraze sućuti te Željka Kovačića spominje kao jednog od najboljih hrvatskih arhitekata, projektanata muzeja i izložbenih prostora. Kovačić je u hrvatsku muzeološku praksu uveo inovativne i kreativne forme prezentacije, a svaki izložak  tretirao je kao “roman bez kraja, okvir bez granica, otvoren za asocijacije i nadogradnje” – istaknula je ministrica. 

Naša iskrena sućut supruzi Snježani i kćerki Lani te ostaloj njegovoj rodbini.

Počivao u miru Božjem.