Današnjom stručnom ekskurzijom po Turopolju završili su Dani europske baštine u Velikoj Gorici, što ih je u četvrtak u dvorani Pučkoga otvorenog učilišta otvorila ministrica kulture i medija RH Nina Obuljen Koržinek. Bila su to dva veoma dinamična i zanimljiva dana u kojim je veći broj stručnjaka iz različitog područja govorio o pitanjima održivosti kulturne baštine, s osobitim osvrtom na nasljeđe kontinentalne Hrvatske. Skup su suorganizirali resorno Ministarstvo, Grad Velika Gorica, HAZU te Institut za turizam, pa su čelnici ovih institucija – gradonačelnik Ačkar i glavni tajnik HAZU Vretenar – također pozdravili nazočne.

U obilju vrlo informativnih predavanja bilo je tema koje bi mogle biti posebno zanimljive mraclinskoj publici. Štoviše, Mraclin je bio zastupljen i kao tema, i kao odredište stručne ekskurzije, a i kadrovski jer su u organizaciji skupa, u ime goričkog Zavoda HAZU, sudjelovala oba mraclinska akademika, Željko i Ratko Cvetnić, a tehničko potporništvo za voditeljskim stolom čitavo je vrijeme osiguravao tajnik Zavoda Matija Kos. 

Prvoga dana skupa izlaganje pod naslovom “Mraclin – od asanacije preko kulturne baštine do održivog razvoja” održala je arhitektica dr. Jasenka Kranjčević iz Instituta za turizam navevši u zaključku da Mraclin predstavlja prvi, najpoznatiji i najuspješniji primjer unaprjeđenja javno-zdravstvenih prilika kod ruralnih naselja u Hrvatskoj. To danas predstavlja specifičnu kulturnu baštinu i svakako može biti primjer za planiranje održivog razvoja. Autorica je posebno naglasila da je u tome velikom zahvatu ipak očuvan prostorni identitet, što je primjer održivosti koristan za širu edukaciju. Dr. Kranjčević izrazila je želju uspostave čvršće suradnje s Mraclinom, pa su kontakti već uspostavljeni.

Turopoljcima dobro poznata konzervatorica Ana Mlinar prikazala je primjere dobre prakse iz Velike Gorice, Mraclina i Buševca, vezane uz održavanje tradicijskog graditeljstva. U svom izlaganju kao važan poticaj za obnovu naglasila je određene prednosti života u drvenim kućama. Kustosica Muzeja Turopolja Maja Ergović usredotočila se na pitanje dokumentiranja tradicijskog turopoljskog graditeljstva navodeći također nekoliko primjera iz našeg sela.

Turopoljske teme bile su i inače dosta zastupljene na skupu – napomenimo i osvrt na održivost turopoljskog dijalekta Margarete Biškupić Čurla i Vesne Župetić – a kao što smo spomenuli, program je završio tematskim izletom po Turopolju, koji je u Mraclinu uključio obilazak “Crnićevog čardaka”, danas Villu Turopolje, vlasnika Siniše Bačića, koji je uzet kao primjer stavljanja čardaka u novu, gospodarski održivu funkciju. Nakon rakijice i razgovora s vlasnikom sudionici su nastavili izletničkom rutom.

Na kraju, za naše potrebe možemo samo ponoviti zaključak koje se u različitim formama ponavljao kroz gotovo sva izlaganja: u pitanjima čuvanja i održavanja nasljeđa od velike su pomoći i svijest EU o baštinskim vrijednostima i doprinosi države i nižih proračunskih razina, no održive baštine nema bez ključnog doprinosa lokalne zajednice.

Foto: Matija Kos