U četvrtak 13. i petak 14. studenoga u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu u organizaciji Odbora za dijalektologiju Razreda za filološke znanosti HAZU-a, Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU-a i Instituta za hrvatski jezik održat će se 15. znanstveni skup o hrvatskim dijalektima. Tema su skupa zapadni hrvatski govori, a u programu skupa nalazi se i izlaganje Josipa Perkovića “Turopoljski govori – 65 godina nakon Šojata”.

Podsjetimo, Antun Šojat (1928. – 2012.), hrvatski jezikoslovac i stručnjak za kajkavsko narječje, provodio je glavni dio svojih terenskih istraživanja od 1959. do 1962. u Turopolju, i to ponajprije u Mraclinu. Doktorirao je 1965. temom “Kajkavski govori u Turopolju (s osobitim obzirom na mraclinski govor)”. Njegov je rad 2010. izdala Plemenita opčina turopoljska kao knjigu “Turopoljski govori”, a po Šojatovim zapisima KUD Dučec je 2021. za Dane europske baštine snimio kratki film.

Autor Josip Perković na primjeru govora Kobilića u kratkom, petnaestominutnom izlaganju sažet će neke jezične promjene koje su se u dijelu turopoljskih govora odvile u posljednih šezdesetak godina. Više od pola stoljeća nakon Šojatova istraživanja, brojni su demografski, socioekonomski, kulturni i drugi čimbenici vrlo negativno utjecali na vitalnost turopoljskih govora. Premda su turopoljski govori još uvijek živi kao aktivno komunikacijsko sredstvo Turopoljaca, valja naglasiti da autorova opažanja te stavovi samih govornika potvrđuju da će turopoljski govori kakve ih je Šojat opisao u sljedećih desetak ili petnaestak godina u potpunosti iščeznuti.Izlaganje mladog turopoljskog jezikoslovca Josipa Perkovića na rasporedu je u petak 14. studenoga u 14.15 h, a više informacija, program i knjižica sažetaka 15. dijalektološkoga skupa dostupni su na stranicama Instituta za hrvatski jezik. Ulaz u dvoranu Knjižnice HAZU, Strossmayerov trg 14, je slobodan.

Post Turopoljski govori – 65 godina nakon Šojata je prvi puta viđen na MRACLIN.HR.