U srijedu 18. rujna 2019. u 20 sati u župnoj crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije u Vukovini održat će se predstavljanje knjige Jurja Habdelića „Pervi otca našega Adama greh“. Knjiga je objavljena u izdanju Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti povodom 410. obljetnice rođenja tog obrazovanog isusovca i jednog od najznačajnijih kajkavskih pisaca. U organizaciji Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Velikoj Gorici i Gradske knjižnice Velika Gorica u župi Habdelićeva rođenja bit će predstavljeno novo izdanje knjige „Pervi otca našega Adama greh“. Knjiga je tiskana u ediciji Stari pisci hrvatski čiji je urednik akademik Stjepan Damjanović. Prijepis akademika Milana Ratkovića s originalom je usporedio, predgovor napisao i knjigu za tisak priredio akademik Josip Bratulić.

Na predstavljanju će o Habdeliću i njegovoj knjizi govoriti vlč. Đuro Sabolek, dekan Velikogoričko-odranskog dekanata, akademik Željko Cvetnić, voditelj Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Velikoj Gorici, Katica Matković Mikulčić, upraviteljica Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Velikoj Gorici te priređivač knjige akademik Josip Bratulić i dr. sc. Marica Čunčić. U umjetničkom programu nastupit će dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek na orguljama i prof. Višeslav Salopek na violi.

Juraj Habdelić pripada najpoznatijim i najboljim kajkavskim piscima XVII. stoljeća pa tako bez sumnje pripada među najznačajnije turopoljske književnike i najznačajnije ličnosti u cjelokupnoj povijesti Turopolja. Kao iznimno obrazovani isusovac, propovjednik, prosvjetitelj, leksikograf, književnik te rektor Isusovačkog kolegija pripadao je krugu najuglednijih ljudi svoga vremena. Od djela koja su ostala sačuvana do danas i koja Habdelića svrstavaju na izuzetno visoko mjesto u povijesti hrvatske književnosti i filologije jesu: „Zerczalo Marianzko“ (Graz, 1662.), „Dictionar ili Reči slovenske zvekšega vkup zebrane, u red postavljene i dijačkemi zlahkotene“ (Graz, 1670.) te „Pervi otca našega Adama greh“ (Graz, 1674.).