U četvrtak 11. prosinca otvaramo dokumentarnu izložbu “Medicina u Turopolju”. Otvorenje će se održati u prostoru Interpretacijskog centra Muzeja Turopolja (šetalište Franje Lučića 15) s početkom u 18 sati. Autor izložbe je viši kustos povjesničar Josip Popovčić.

Izložba će nas provesti kroz šest tematskih cjelina:

Asanacija u Mraclinu, Apoteka i rodilište, Javna bolnica, Crveni križ, Ratna bolnica te Dom zdravlja i Veterinarska stanica.

Veselimo se Vašem dolasku!

Dobro nam došli!

Turopolje kroz svoju dugu povijest čuva bogatu i raznoliku tradiciju pučke medicine. U razdobljima kada suvremeni medicinski sustavi još nisu postojali, zdravstvena skrb temeljila se na znanju travara, vještina babica i iskustvu ravnača kostiju. Travari, preteče današnjih farmaceuta, prenosili su umijeće liječenja biljem s generacije na generaciju, stvarajući jedinstvenu lokalnu farmakopeju. Babice su bile ključne osobe u zajednici, prateći žene kroz trudnoću i porođaj, dok su ravnači kostiju namještali iščašene zglobove i liječili lomove, često bez formalnog medicinskog obrazovanja, ali uz veliko povjerenje lokalnog stanovništva.

Prvi službeni spomen kotarskog liječnika u Turopolju datira iz sredine 19. stoljeća, što označava važnu prekretnicu u razvoju organizirane medicinske skrbi. Velika Gorica je 1896. godine dobila svoju Javnu bolnicu, koja je u vrijeme Prvog svjetskog rata djelovala kao ratna bolnica. Danas se u tom povijesnom prostoru nalazi Centar za odgoj i obrazovanje.

Plemenita općina turopoljska je u vrijeme Prvog svjetskog rata pokazala snažan osjećaj solidarnosti – financijski je podupirala bolnicu Crvenoga križa u Zagrebu, prepoznajući važnost medicinske skrbi u ratnim okolnostima.

Godine 1921. velikogorička bolnica postala je filijala Pasteurovog zavoda, što potvrđuje početke modernizacije lokalnoga zdravstva i povezanost Turopolja s tada najnaprednijim znanstvenim institutima. Zdravstvena tradicija Velike Gorice dodatno se obogaćuje podatkom da najstarija apoteka u gradu, obitelji Seitz (danas Kenfelj), datira još iz 17. stoljeća i do danas ostaje u obiteljskom vlasništvu.

Velikogoričko rodilište bilo je aktivno do 1970. godine, a razvoj zdravstvene infrastrukture nastavljen je izgradnjom Doma zdravlja 1973. godine. Dom zdravlja imao je posebno važnu ulogu tijekom Domovinskog rata 1991. godine u njegovu je prostoru djelovala ratna bolnica Kliničke bolnice Sestara milosrdnica, pružajući ključnu medicinsku pomoć u teškim i neizvjesnim vremenima.

Povijest zdravstva Turopolja ne može se sagledati bez spomena velikana javnog zdravstva Andrije Štampara. Zahvaljujući njegovom angažmanu i podršci Svjetske zdravstvene organizacije, 1920-ih godina proveden je značajan projekt asanacije sela Mraclin. Taj je pothvat postao uzoran primjer u području medicinske i ekološke struke, pokazujući kako se sustavnim pristupom može unaprijediti kvaliteta života cijele zajednice.

Važnu ulogu u lokalnom zdravstvenom i humanitarnom sustavu ima i velikogorički Crveni križ. Svojim brojnim akcijama – od dobrovoljnog darivanja krvi do edukacija i humanitarne pomoći.

Ova dokumentarna izložba predstavlja svojevrstan uvod u veliku muzejsku izložbu posvećenu medicini u Turopolju, čija se priprema, realizacija, i otvorenje planira u obnovljenoj zgradi Muzeja Turopolja. Kroz povijesne zapise, predmete i svjedočanstva, izložba nastoji osvijetliti bogatu zdravstvenu baštinu ovoga kraja te pokazati kako se od pučke medicine do suvremenih institucija razvijala briga o zdravlju u turopoljskom prostoru.