Hrvatska pošta u posljednjih nekoliko godina prolazi kroz najveći investicijski ciklus u povijesti ovog poduzeća, vrijedan oko 200 milijuna eura.

Uložilo se u nove poslovne prostore, među kojima i novi, suvremeni objekt na Kukuljanovu, veliki distributivni centar u Velikoj Gorici opremljen modernim strojevima za razradu paketa i pisama, uloženo je u digitalizaciju procesa, u zeleno poslovanje u sklopu kojeg je nabavljen vozni par od četiristotinjak električnih vozila s vlastitom mrežom punionica, diljem Hrvatske postavljeno je 300 paketomata.

Istovremeno, čini se da nikad nije bilo više pritužbi i kritika građana na usluge Hrvatske pošte, od toga da poštara nema po više tjedana, da računi i pošiljke kasne ili uopće ne dolaze, da prije stiže pošiljka iz inozemstva nego što se distribuira krajnjem primatelju u Hrvatskoj, da pošiljke među gradskim kvartovima putuju po tjedan dana.

Zašto je tome tako, ali i koliko se Hrvatska pošta uspijeva nositi s izazovima na tržištu rada i optimizaciji procesa, povod je našem razgovoru s izvršnim direktorom Regije 6, koje pokriva područje Primorsko-goranske i Istarske županije Gentom Antom Musom.

Portfelj usluga

– Hrvatska pošta, kao i drugi poslodavci u Hrvatskoj, suočena je s problemom velike fluktuacije i manjka radne snage. Dvogodišnja pandemija koronavirusa kompletno je promijenila situaciju na tržištu poštanskih usluga, na kojem je došlo do enormnog porasta paketnih pošiljaka jer su se ljudi okrenuli online trgovini.

Završetkom pandemije i intenziviranjem gospodarskih aktivnosti krenula je negativna fluktuacija radnika, ne samo kod nas, nego i kod svih drugih poslodavaca što se, posljedično, odrazilo i na kvalitetu naših usluga, ali to je bilo sporadično i lokalnog karaktera. Ljudi su ponekad i skloni pretjerivanju, a istina je uvijek negdje u sredini.

Ne bježimo od toga da smo imali problema s dostavom pošiljaka, bilo je takvih sporadičnih situacija, naročito za vrijeme turističke sezone.

Na području naše Regije 6 prošli smo tjedan iznijeli više od milijun pošiljaka, na koje smo zabilježili 366 prigovora o kašnjenju. To su stvarno male brojke.

Iz Pošte stalno se pozivate na taj argument velike fluktuacije radnika. Ne mislite li da se kod tih velikih ulaganja nije vodilo računa da to adekvatno prati i kadrovska i politika plaća? Usporedimo li, primjerice, samo druga poduzeća u državnom vlasništvu, kao što su Hrvatske šume, Jadrolinija, Hrvatske vode, dojam je da se oni uspješnije nose s problemom manjka radne snage.

– Ulaganja u ljude provode se paralelno s ulaganjima u infrastrukturu i tehnologiju. Što se tiče plaća, mislim da ne postoji tvrtka koja je na tako velik broj radnika imala toliko velika povećanja.

Plaća je svim zapsolenima u 2023. godini povećana za 25 posto, a godinu prije radnicima na operativnim radnim mjestima povećana je 20 posto.

Mi smo visoko radno intenzivno društvo i za razliku od, primjerice, Hrvatskih šuma, svakodnevno smo prisutni u svakom domaćinstvu što onda građane čini puno senzibiliziranijima prema Pošti i uslugama koje obavljamo.

U pogledu Regije 6, ne treba zanemariti ni činjenicu da su upravo Primorsko-goranska i Istarska županija u samom vrhu, odmah nakon Grada Zagreba, po indeksu konkurentnosti i BDP-u i takve intenzivne gospodarske aktivnosti onda generiraju i veliku potražnju za radnom snagom.

Kritizira vas se da u poštanskim uredima nudite i prodajete sve i svašta, od knjiga, mobitela, multimedije, dioprijskih naočala, suvenira, obavljaju se mjenjački poslovi, čak se može ugovoriti i polica dopunskog zdravstvenog osiguranja dok istovremeno pošta »šteka«u svojoj bazičnoj djelatnosti – poštanskom prometu.

– Diverzifikacija portfelja usluga bila je neizbježna. Hrvatska pošta jedan je od najvećih poslodavaca u Hrvatskoj, imamo 8.849 zaposlenih za koje svaki mjesec treba osigurati plaće.

Činjenica je da je digitalizacija generirala smanjenje pismovnih pošiljaka tako da smo taj dio prihoda koji nam se smanjio morali nadomjestiti drugim kanalima usluga.

Svakako ne treba izostaviti ni značaj koje poštanski uredi i širina lepeze usluga koji pružaju imaju za stanovnike ruralnih područja, kao i na otocima, pogotovo onima slabije naseljenim.

Regionalni ustroj

Koliko se dnevno iznese pošljaka?

– Na razini Hrvatske govorimo o količini od oko milijun pošiljaka dnevno, od čega na našu Regiju 6 otpada oko 150.000 pošiljaka, uz još nekoliko tisuća tiskovina koje se dostavljaju svake noći.

U segmentu paketa u protekloj smo špici, u kojoj smo oborili sve rekorde, dnevno smo na razini Hrvatske zaprimali i po 80.000 paketa, u pojedinim danima i više od 100.000, od čega se 15.000 do 20.000 odnosilo na Regiju 6.

Taj trend porasta paketnih pošiljaka ne jenjava, veliki porast imali smo i prošle godine tako da taj segment čini oko 17 posto u našem ukupnom prometu dok u ukupnim prihodima Pošte paketne pošiljke sudjeluju s oko 25 posto.

Upravo su sva ta ulaganja koja smo proveli u Hrvatskoj pošti, među kojima su izgrađeni i veliki sortirni centri, imali za cilj što bržu i lakšu prilagodbu novim trendovima na tržištu.

Ne mislite li da bi se postojećim problemima u funkcioniranju bolje doskočilo kroz bolju organizaciju rada i procesa unutar same Pošte?

– Upravo smo i u tom pravcu krenuli prošle godine, kad smo se okrenuli prema regionalnom ustroju. Prije toga imali smo divizionalni ustroj, to je bila Divizija mreža koja je obuhvaćala poštanske urede, Divizija pošta pod koju su potpadali poštari opće dostave i Divizija ekspres pod kojom su bile paketne usluge.

Početkom lipnja krenuli smo s novom organizacijom odnosno regionalnim ustrojem u kojem je Hrvatska podijeljena u šest regija.

Ovakvom organizacijskom transformacijom sve naše radnike objedinili smo, uvjetno rečeno, pod jednu kapu što će rezultirati i efikasnijim radom na terenu, brže donošenje odluka, kao i veću fleksibilnost radne snage.

Strani radnici

Koliko je zaposlenih u Regiji 6 i kakvi su brojčani pokazatelji u odnosu na druge poštanske regije?

– Imamo 1.030 zaposlenih, od kojih na području Primorsko-goranske županije radi 700 jer je ipak riječ o većem i razvedenijem području, a tu imamo i veći broj poštanskih ureda.

Prema broju zaposlenih, nalazimo se iza Grada Zagreba i još tri regije dok u količini poštanskog prometa sudjelujemo s oko 15-ak posto.

Od 40 oglašenih radnih mjesta na razini Pošte, njih 11 traži se za potrebe Regije 6. Gdje ih planirate rasporediti?

– Napravili smo selekcijski postupak i pokrenuli postupak zapošljavanja kandidata, od kojih dvoje na području Labina, jednog poštara za ekspres dostavu u Rijeci, poštar za opću i tri poštara za ekspres dostavu za Puli, jednog poštar za ekspres dostavu u Poreču dok ostale kandidate planiramo zaposliti kao poštare opće dostave u Krku i Malinskoj.

Koliko imate zaposlenih stranih radnika na području Regije 6?

– Imamo ih točno 19, od kojih njih deset na području Rijeke, a devet u Istri. Riječ je o državljanima Filipina, Bangladeša, Nepala i Indije koje smo angažirali na dostavi običnih, redovnih pošiljaka.

Dobri su radnici, snalaze se i trude prevladati jezičnu barijeru, žele raditi, ali nas žaloste situacije koje im se događaju na terenu da pojedini korisnici ne žele s njima ni razgovarati.

Prošli su pola svijeta u potrazi za boljom egzistencijom i teško je pojmiti da netko ne želi razumjeti situaciju tih ljudi.

Objava Zašto kasni isporuka poštanskih pošiljki: “Online trgovina enormno raste, ali ljudi su i skloni pretjerivanju” pojavila se prvi puta na Novi list.