U prvoj polovini ove godine u Hrvatskoj je ostvareno 67.415 evidentiranih kupoprodaja nekretnina, što je 0,86 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokazuju podaci vodeće hrvatske agencije za nekretnine Opereta nekretnine, iz koje dodaju da se pad interesa u prvih šest mjeseci izravno može povezati s izostankom programa subvencioniranih stambenih kredita, tzv. APN kredita.

Pritom je zabilježen pad prodaje stanova i apartmana za 7,96 posto te poljoprivrednih zemljišta za gotovo tri posto, dok građevinska zemljišta bilježe rast transakcija od 2,07 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Atraktivna Istra

Prema podacima Operete, najveći rast kupoprodajnih transakcija u odnosu na prvo lanjsko polugodište bilježi Primorsko-goranska županija od čak 16 posto, a slijedi je Zagrebačka županija s rastom od 13,5 posto.

– Iako je Grad Zagreb i dalje županija s najvećim brojem kupoprodaja na razini Hrvatske, bilježi pad transakcija od 6,5 posto u odnosu na prošlu godinu.

Sličan trend pada bilježi i Istarska županija, koja uz Zagreb spada među najtraženije, s padom od 6,1 posto, navode u Opereti i dodaju da su najčešći kupci nekretnina osobe u dobi od 30 do 40 godina (31 posto), dok značajan udio čine i kupci u dobnoj skupini od 40 do 50 godina (26 posto).

– Najatraktivnije lokacije za kupnju nekretnina u Istri su uz obalu, s posebnim fokusom na gradove poput Rovinja, Poreča, Pule i Umaga. Rovinj se ističe kao jedna od najpopularnijih destinacija zbog starog grada te blizine mora i sadržaja.

Poreč je također vrlo tražen, zahvaljujući povijesnim znamenitostima i dobroj infrastrukturi, dok su Pula i Umag atraktivni zbog svoje pristupačnosti i turističkih sadržaja, kaže direktorica u Opereti nekretninanama Jelena Kravoščanec Todorović i dodaje da kupci najviše traže nekretninu koja pruža privatnost, ima bazen, prostranu okućnicu i nalazi se u blizini društvenih sadržaja.

Tržište nekretnina u prvoj polovini 2024. godine tako pokazuje znakove stabilizacije, navode u Opereti, uz blagi pad ukupnog broja transakcija, iz kojih je vidljivo da kontinuirani interes za kupnju nekretnina u Hrvatskoj i dalje pokazuju strani državljani, koje posebno privlače Istra te Primorje.

Slovenci prednjače

Prema podacima Porezne uprave, stranci su od početka godine do kraja rujna u Hrvatskoj kupili 8.480 nekretnina, među kojima prednjače Slovenci s 2.617 kupljenih nekretnina, koji su u zadnjih deset godina u Hrvatskoj kupili više od 23 tisuće nekretnina.

Od ukupno realiziranih kupoprodaja stranaca, 52 posto ih je ostvareno na području Istarske i Primorsko-goranske županije (3.651), dok je 32 posto stranaca (2.263) realiziralo kupoprodaje na području Dalmacije, a čak 13 posto stranih državljana (892) u Zadarskoj županiji, pri čemu su Slovenci najzastupljeniji. U Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji dominiraju kupci iz Njemačke, dok su u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, osim njemačkih kupaca, značajan udio činili i kupci iz Bosne i Hercegovine.

Svakako najatraktivnije lokacije za kupnju nekretnina su u gradovima na obali – Dubrovniku, Splitu, Opatiji i Rovinju, navode u Opereti i ističu da su to ujedno i destinacije koje su zanimljive stranim kupcima i nelojalna su konkurencija domaćim građanima, koji im teško mogu parirati u odnosu na prihod.

Naime, stranci su u većoj mjeri orijentirani na kupnju nekretnina vlastitim sredstvima, što im omogućuje brže zaključivanje transakcija. Ova praksa je uobičajena jer oni često dolaze iz zemalja s većim životnim standardom ili su u svojim zemljama prodali nekretnine ili zatražili kredit, što im omogućuje da u Hrvatskoj kupe nekretninu bez potrebe za kreditom, kažu u Opereti.

Plaćanje u »kešu«

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić nedavno je izjavio, pak, da se 50 posto nekretnina u Hrvatskoj kupuje gotovinom i da ih kupuju strani državljani.

– Analiza Opereta nekretnina pokazuje da u Dalmaciji i Istri 81 posto transakcija predstavlja kupnju vlastitim sredstvima, dok je 18 posto financirano putem stambenih kredita. Važno je naglasiti da se često radi o povezanim, uzastopnim transakcijama. Primjerice, prodaja nekretnine stranom kupcu omogućuje prodavatelju da od tih sredstava kupi novu nekretninu, čime se zatvara financijski ciklus, pojašnjava Kravoščanec Todorović.

Uz blagi pad kupoprodaje nekretnina, u prvoj polovici godine zabilježen je rast dugoročnih depozita, kredita kućanstvima i gotovinskih transakcija, što može ukazivati na veće povjerenje kućanstava u financijske institucije, ali i na povećanu potrebu za kreditiranjem u svrhu potrošnje i ulaganja, ističu u Opereti. Tako su krediti kućanstvima porasli 11,1 posto u odnosu na kraj drugog tromjesečja 2023. godine, dok su u drugom kvartalu ove godine stambeni krediti porasli za 2,3 posto, a gotovinski nenamjenski krediti još snažnije, za 4,6 posto.

Prosječna cijena četvornog metra 2.377 eura

Prosječna cijena četvornog metra prodanog novoga stana u Hrvatskoj u prvom polugodištu ove godine iznosila je 2.377 eura, što je 7,1 posto više nego u prvih šest mjeseci prošle godine, a 4,3 posto u odnosu na drugo polugodište 2023., pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Pritom je prosječna cijena četvornog metra novog stana u Zagrebu iznosila 2.830 eura, što je 7,9 posto više nego godinu prije, a u ostalim naseljima 2.059 eura ili 7,5 posto više.

Podaci DZS-a pokazuju i da je u prvom polugodištu 2024. u Hrvatskoj prodano 1.838 novih stanova, od čega 792 u Zagrebu i 1.046 u drugim naseljima. Od ukupnog broja prodanih novih stanova, 148 su stanovi POS-a, dok su njih 1.690 prodala trgovačka društva i druge pravne osobe.

U Hrvatskoj je istodobno, prema posljednjim podacima Eurostata, obujam građevinskih radova porastao za čak 17,7 posto, dok je u EU-u zabilježio pad od 2,5 posto, a glavnina radova odnosi se na stanogradnju.

U Zagrebu najtraženiji centar

Iako Zagreb bilježi pad prodaje nekretnina, stanove u glavnom gradu često kupuju i ljudi iz drugih dijelova Hrvatske, motivirani školovanjem djece ili potencijalnom investicijom, pojašnjavaju u Opereti, a stanovi se uglavnom prodaju tijekom tri do četiri mjeseca.

Najtraženiji kvart je Trešnjevka sjever, no zanimljivo je da kupci sve češće traže stanove i u Novom Zagrebu, dok centar grada i Maksimir i dalje ostaju među najpoželjnijim kvartovima. Najmanji postotak kupnje stanova u prvoj polovini 2024. godine zabilježen je u Podsljemenskoj zoni, na Pešćenici te u Vrapče-Podsusedu.

Objava Polovinu nekretnina kupuju stranci. Najviše ih “odlazi” u Istri i Primorju, evo što se traži u Zagrebu pojavila se prvi puta na Novi list.