CRIKVENICA – Grad Crikvenica je, uz gradove Krk, Veliku Goricu, Osijek i Križevce, bio u finalu izbora za najbolji hrvatski grad u kategoriji ekograda (Eco City). Kod izbora najnaprednijeg ekograda valoriziranje i nagrađivanje postignuća uspoređuje se temeljem 12 kriterija. Utvrđuje se, između ostalog, jesu li provedene kampanje informiranja građana o važnosti učinkovitijeg gospodarenja otpadom, postoji li sustav najma javnih bicikala ili sličnih prijevoznih sredstava, koliki je broj energetski obnovljenih zgrada, koji je udio odvojeno prikupljenog komunalnog otpada, koliki je udio biciklističkih staza u ukupnoj dužini prometnica na području grada, koliko je izgrađenih punionica namijenjenih električnim vozilima…

Provjerili smo u Gradu Crikvenici kako stoje po tom pitanju, odnosno da nam otkriju više detalja o njihovim »zelenim« projektima i politikama.

Zeleni kriteriji

Kako kažu, Grad Crikvenica ima usvojen strateški dokument koji je vezan uz široko područje zaštite okoliša i prilagodbe, odnosno sprečavanja klimatskih promjena, a to je Strategija zelene urbane obnove. U tijeku je izrada i SECAP-a (engl. Sustainable Energy and Climate Action Plan) ili Akcijskog plana za održivu energiju i borbu protiv klimatskih promjena. Napominju i da su provedene kampanje informiranja građana o važnosti učinkovitijeg gospodarenja otpadom u posljednjih godinu dana. Konkretno, riječ je o kampanji »Otpad ≠ smeće« u sklopu koje je provedeno 17 izobrazno-informativnih aktivnosti o učinkovitijem gospodarenju otpadom. Po pitanju edukacije građana o važnosti zelene energije, sprečavanja i prilagodbi klimatskim promjenama i održivosti, Grad Crikvenica je partner u dva međunarodna projekta (ReMED i CRESCO Adria) sufinancirana iz EU programa INTERREG, u kojima je dio aktivnosti posvećen upravo edukaciji građana o zelenoj energiji, sprečavanju i prilagodbi klimatskim promjenama i održivosti.

U javnom prijevozu koristi se službeno električno vozilo Gradske uprave te električni bicikli za rad komunalnog redarstva. U Crikvenici postoji i sustav najma javnih bicikala i električnih romobila u privatnom vlasništvu, a iz Grada napominju da su biciklističke staze na području grada brojne. Postotak energetski učinkovite rasvjete u javnim rasvjetnim tijelima iznosi 98 posto. Provedeno je i pet projekata na područjima energetske učinkovitosti u zgradarstvu, financiranih sredstvima iz EU fondova, a to su projekti energetske obnove zgrade Dječjeg vrtića Radost, energetske obnove OŠ Zvonka Cara, povećanja energetske učinkovitosti OŠ Vladimira Nazora, dok su u tijeku projekti energetske obnove Doma prosvjete Selce i Doma kulture Jadranovo. U gradu su postavljene dvije punionice za električna vozila, a u budućnosti se planira postavljanje dodatnih.

Gradska tržnica

Iz Grada ističu i da kroz proračun sufinanciraju izradu projektne dokumentacije za energetsku obnovu obiteljskih kuća, čime potiču građane da osim obnova fasada i stolarije ulažu i u obnovljive izvore energije. Grad upravlja s 15 objekata, od toga su četiri prošla obnovu, a tri objekta su u visokoj fazi pripreme za obnovu.

– U idućem razdoblju planiramo projekte za EU fondove koji spadaju u široko područje razvoja zelene infrastrukture i/ili kružnog gospodarenja prostorom i zgradama. Planiramo sadnju stabala i proširenje zelenih površina na području Crikvenice. Planiramo realizirati i projekt rekonstrukcije i uređenja tržnice u Crikvenici na oko 5.500 m2 u vrijednosti od 2.900.000 eura. U prvoj fazi obuhvaća se rekonstrukcija kolno-pješačkih površina i rekonstrukcija objekta za povremenu prodaju (suvenir tržnice). Kolno-pješačke površine bit će obnovljene, a objekti za prodaju će dobiti moderniji izgled. Rekonstrukcija će uključivati uporabu održivih materijala i sustava, tako će sva opločenja biti od recikliranih materijala s 30 posto smanjenim ugljičnim otiskom, drvena konstrukcija će biti od lamelirane drvene građe, kišnica koja se prikuplja će se koristiti za sustave navodnjavanja, dok će se na krovove postaviti fotonaponske ćelije koji će napajati javnu rasvjetu. Prostor će biti opremljen klupama, parkiralištima za bicikle i izvorima pitke vode, punjačima za manja električna vozila te izvorima pitke vode. Sva rasvjeta bit će od LED svjetala kako bi se smanjilo svjetlosno onečišćenje i potrošnja električne energije. U drugoj fazi planira se izgradnja nadstrešnice kod prostora tržnice i prostora za povremenu prodaju – ističu iz Grada.

Izgradnja sortirnice

Iznimno vrijedan i važan je i projekt izgradnje sortirnice, koji je sufinanciran iz EU fondova, a projektom se nastoji riješiti problem neučinkovitog gospodarenja otpadom na području grada Crikvenice i Vinodolske općine.

– Cilj je postići oporabu recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu najmanje 55 posto mase komunalnog otpada do 2025. godine i smanjiti količinu komunalnog otpada odloženog na odlagalište na najviše 10 posto ukupno proizvedenog komunalnog otpada do 2035. godine. Kapacitet sortirnice je 3.385,62 tona godišnje, uz mogućnost obrade 4 t/sat sastavnica predviđenih za obradu da bi se savladalo vršno opterećenje tijekom ljetnih mjeseci – napominju iz Grada.

Kad je riječ o udjelu odvojeno sakupljenog komunalnog otpada, uključujući i mješoviti otpad poput glomaznog otpada, otpada od čišćenja ulica i drugog, on na razini grada za 2022. godinu iznosi 23,81 posto. Udio kućanstava na sustavu pročišćavanja odvodnih voda iznosi 72,32 posto.

Eco city prakse i rješenja

Eco city prakse i rješenja koje se provode jesu izgradnja i opremanje sortirnice za odvojeno prikupljene sastavnice komunalnog otpada, rekonstrukcija parka Stjepana Radića, rekonstrukcija i opremanje parka Obala u Selcu, izgradnja oborinske odvodnje područja Benići (izrada projektne dokumentacije), financiranje projekata energetske obnove obiteljskih kuća, uređenje zelene infrastrukture u Perivoju palih za domovinu u Crikvenici (projektna dokumentacija), »Otpad ≠ smeće«, energetska obnova Doma prosvjete Selce i Doma kulture Jadranovo te ReMED i CRESCO Adria.

Objava Crikvenica je među najnaprednijim ekogradovima u Hrvatskoj. Provjerili smo zelene projekte i politike u tom gradu pojavila se prvi puta na Novi list.