U svijetu vina u pravilu postoji jasna podjela posla. Vinogradari uzgajaju grožđe, vinari od njega stvaraju vino, a potom se uključuju distributeri i marketinški stručnjaci. Iako je kod nas često riječ o istoj osobi, u velikim vinskim silama poput Francuske, Italije i Španjolske ti su procesi uglavnom odvojeni.

Ključnu ulogu pritom imaju enolozi – bilo oni znanstveno usmjereni ili praktičari koji izravno utječu na kvalitetu vina. Tek rijetki uspijevaju objediniti sve te uloge: rad u vinogradu i podrumu, znanstveni angažman i promociju vinske kulture. Među njima se posljednjih godina istaknula dr. sc. Ivana Puhelek, stručnjakinja koja spaja znanje, praksu i predanost promicanju svijesti o važnosti vina.

NIJE SAMO BROJ

Prateći vaš rad zadnjih godina stječe se dojam da svojim radom i angažmanom kao malo koji enolog pokrivate čitavu Hrvatsku. Uskoro dolazite najprije na WineRi, da biste u drugom dijelu ožujka bili središnjom osobom ocjenjivačkog suda Wine & Spirit Competitiona.

– Prije svega drago mi je da možemo naša vina prikazati u najboljem svjetlu na sjajnom Kvarner International Wine Festivalu WineRi. Kvarner je svima nama s kontinenta izrazito zanimljivo tržište, a kolege s Kvarnera su uvijek susretljivi, ne smatraju nas konkurencijom i uvijek pružaju ruku suradnje. Ove godine kada Kvarner nosi laskavu titulu Europske regije gastronomije ponosna sam kao vinarka da je vinsko Udruženje Kvarner Wines jedan od najvećih promicatelja te za Hrvatsku najznačajnije eno-gastronomske titule. Kvarner Trophy od ove godine postaje international Wine & Spirit Competition, odnosno ocjenjivat ćemo vina i jaka alkoholna pića (JAP). Nisam sigurna da svi na Kvarneru shvaćaju izniman značaj ovog ocjenjivanja kao jednog od najznačajnijih u regiji. Naime vina i JAP će ocjenjivati gotovo isključivo certificirani ocjenjivači, što znači da su to ljudi koji su završili Agronomski fakultet, diplomirani agronomi, doktori znanosti, profesori, a svi su enolozi, odnosno rade u proizvodnji i većinom imaju certifikat Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu te sudjeluju u komisijama koji puštaju vina u promet. Ove godine nam se pridružuju i ocjenjivači jakih alkoholnih pića na čelu s, nedvojbeno najvećim hrvatskim autoritetom za ocjenjivanje JAP-a, Marinom Mihaljevićem Žuljem. Uz to ovo ocjenjivanje ima međunarodne partnere za čaše Italesse iz Italije i za program ocjenjivanja WineCompass iz Mađarske te ćemo jedini u Hrvatskoj ponuditi svima opis i ocjenu vina u dvije razine – opisno i bodovno. Ako se u ovom ocjenjivanju ustraje predviđam mu svjetlu budućnost.

Kakav je vaš stav o vinima Kvarnera? Posebno u smislu autohtonih sorti i njihovog potencijala, kvalitativnog i komercijalnog?

– Kvarner je mala boutique vinska regija sa samo 200-tinjak hektara vinograda, no najveće bogatstvo Kvarnera u enološkom smislu su upravo vina od autohtonih sorti vinove loze kojima on obiluje. Mislim da u kolekcijskom nasadu ima 37 autohtonih sorti što je pravo bogatstvo. Komercijalno 95 posto se odnosni na žlahtinu, koja prema tome i jest »Kvarner Wines Queen« i dobro je marketinški posložena priča – ima opis svježe žlahtine, izrađena je čaša za žlahtinu, a sada se radi na daljnjoj promociji, brendiranju i pozicioniranju žlahtine. Fantastična je činjenica da samo od sorte žlahtina na Kvarneru postoji više od 40 etiketa i da se proizvodi na gotovo sve tehnološke načine. To je pravo bogatstvo.

S druge strane, na istim tom Kvarneru svjedočimo minijaturnim površinama pod vinogradima. Nedavno smo za obilaska vinarije u Feričancima, koja zasigurno ide u red većih u Hrvatskoj, došli do podatka kako ima malo manje površine pod vinogradima u odnosu na čitavu Primorsko-goransku županiju?

– Ja ne bih to nazvala manjkavosti niti nedostatkom – 200 hektara na zahtjevnom terenu i tradicionalan način uzgoja je velika vrijednost. U zadnje vrijeme puno se priča o povećanju površina pod vinovom lozom, a nitko ne priča o izazovima s kojima se mi vinogradari svakodnevno susrećemo. Nije isto podignuti i obrađivati hektar vinograda u Slavoniji i hektar vinograda na položaju Dingač – to nije isti broj. Kvarnersko bogatstvo je upravo u tom jedinstvenom, rijetkom i posebnom vinogradarstvu i vinarstvu, koji nije samo broj.

Kad smo isticali vašu skoro pa renesansnu svestranost, mislili smo i na činjenicu da u vašem Svetom Ivanu Zelini posjedujete kako vlastite vinograde tako i nemalu vinariju. S kakvim se problemima susrećete na tom planu?

– Bitno je shvatiti da vinogradarstvo i vinarstvo nije nimalo lagan posao. Zahvalna sam što su naš obiteljski posao započeli moji roditelji i sestra pa mi je možda mrvicu lakše što nisam krenula ispočetka. Obitelj je najvažnija u ovakvom poslu. Vinari su poljoprivrednici koji se brinu o vinogradu, o grožđu, berbi, preradi, njezi i školovanju vina, punjenu pa nakon svega toga o bocama, etiketama, distribuciji i kompletnom marketingu. Posao je to koji zahtjeva mnoge vještine. Najveća prednost je predanost poslu i izvrsnost iza koje stoje mnoge neprospavane noći i težak rad.

LIJEPA BUDUĆNOST

S druge strane savjetnica ste na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, sudjelujete u oblikovanju novih mladih stručnjaka. Kakva su vam s te strane predviđanja po budućnost hrvatske vinske scene?

– Kao i u svim strukama i cijelom obrazovnom sustavu u svakoj generaciji ima studenata koji su tu zalutali i onih divnih mladih ljudi koji žele učiti i raditi. Mišljenja sam da je pred hrvatskim vinogradarstvom i vinarstvom lijepa budućnost.

Mnogo putujete Hrvatskom na stručne i ocjenjivačke skupove. Zadnjih desetljeća najveća se promjena dogodila na istarskoj vinskoj sceni, no stječe se dojam da je ta »injekcija optimizma« po sposobnost hrvatske vinske scene pozitivno djelovala na sve. Velika je transformacija zadesila Plešivicu, kakva je situacija po tom pitanju u Zagrebačkoj županiji, prema nekim podacima najvećem proizvođaču vina u Hrvatskoj?

– Vino je hrvatski nacionalni proizvod. Mi smo vinska zemlja s mnogim posebnostima. U veličini vinograda i količinama proizvedenog vina ne možemo se mjeriti s najvećima, ali definitivno kvalitetom i autentičnošću, uz mediteransku prehranu i turizam, Hrvatska je hit destinacija. Zagrebačka županija je dio vinogradarske regije Bregovita Hrvatska koja je jako raznolika i razigrana i obiluje mnoštvom različitih sorti vinove loze i najvećim brojem boutique vinarija od kojih gotovo svaka proizvodi pjenušavo vino. Ova regija ima veliki razvojni potencijal naročito u kontekstu klimatskih promjena i globalnog zatopljenja koje nam dolazi, ali i preferencijama tržišta koje traži svježa bijela vina s nižim sadržajem alkohola.

Etablirane su postale i vinske scene Međimurja te Baranje. Ono što veseli je rijetko viđeni uzlet vinarstva između te dvije točke. Od Moslavine pa sve do vinograda u Podunavlju?

Foto Marko Gracin

– Razvojem tehnologije i konstantnom edukacijom enologa i ljudi koji se bave vinarstvom diže se i kompletna vinska scena. Stvarno je bitno, a to su prepoznali vinari na Kvarneru, oblikovati snažan marketing, za kojega vinari na kraju dana nemaju vremena. Zato je definitivno Kvarner Wines know how koji bi trebalo preslikati i u druge dijelove Hrvatske. Kvarner Wines je uspio zaokružiti marketinšku priču s velikim međunarodnim vinskim festivalom, međunarodnim ocjenjivanjem vina, vinskim cestama i projektom promocije autohtone sorte. I tu se krije jedna tajna, a to je da Udruženje ne vodi vinar već Žarko Stilin, marketinški stručnjak, koji ne brine o proizvodu u podrumu već ga »preuzima« nakon što dođe u butelju i od njega gradi priču.

»0 KM« I ZA VINO

Koliko je moguće potiskivanje uvoza vina što je proces koji danas u Hrvatskoj zauzima oko polovice potreba? Koliko je naprosto pametno, da se tako izrazimo, boriti se za dolazak turista da bismo ih nakon njihovog dolaska zasipali španjolskim ili vinima iz »novog svijet« elementarne kvalitete. I tako umanjivali profitabilne efekte samog turizma.

– Smatram da uvijek, ali uvijek na prvom mjestu ponude treba biti lokalno, pa regionalno, pa nacionalno pa tek zatim internacionalno vino. Ako netko iz Njemačke želi piti njemački rizling neka pije, ali ne može nam prvo vino koje nudimo biti neko koje nije lokalno. U današnjoj eno-gastronomiji se najviše cijeni »0 km« za namirnice, a zatim i za vino. Ima li bolje kombinacije od kvarnerskog škampa sa žlahtinom? Nema.

Zaključimo ovaj razgovor očekivanjima od Wine Trophyja u Vrbniku. Ove se godine ocjenjivanje širi i na destilate tako da skupu od 30 međunarodnih sudaca, redom dokazanih i u znanstvenim okvirima, čiji ste vi predsjednik, još se jednom potvrđujete kao najznačajniji takav skup u Hrvatskoj. Postaje li Vrbnik tako i svojevrsna referentna točka po pitanju razvoja kako vinske, tako i scene proizvodnje destilata. Pripremate li naprosto i znanstveni zaključak koji će proisteći iz skorašnjeg Trophyja?

– Trophy je snažna poluga za kvalitativno pozicioniranje vina ali i marketinška za određena vina s jedne strane. S druge strane možemo reći da je upravo Kvarner Trophy svojevrsni lakmus papir kroz koji vidimo u kojem smjeru ide proizvodnja i kvaliteta vina. Jako sam zahvalna i ponosna što sam dio ovoga projekta i izrazito se veselim natjecanju. Vrbnik kao sjedište kvarnerskog vinarstva dobar je odabir i time šaljemo poruku da se ne moraju sve velike stvari događati u velikim centrima. Koristim priliku pozvati sve vinare i destilere da pošalju svoje uzorke na ocjenjivanje.

BITI USTRAJAN

Koliko je razvoj, unatoč i dalje nevelikim površinama, vinogradarstva i vinarstva moguća poticajna vizija i za niz drugih aktivnosti na domaćoj poljoprivrednoj sceni? Vino pokazuje da se poštivanjem izvornosti s jedne i znanosti s druge strane može do proizvoda koji je konkurentan na svjetskoj vinskoj sceni, što pokazuju rezultati s Decantera, ali svakako i kao profitabilna proizvodnja. Zbog čega sličnim procesima, osim u maslinarstvu, ne svjedočimo i u drugim domaćim poljoprivrednim granama?

– Maslinovo ulje je definitivno uz vino jedan od najznačajnijih hrvatskih poljoprivrednih proizvoda. Uz to imamo i neretvansku mandarinu koja je uz Paški sir ili Istarski pršut međunarodno najprepoznatljiviji brend, što pokazuje da se može samo treba biti ustrajan. Teško je nekoj mladoj osobi približiti i prezentirati ljepotu i prednosti poljoprivrede. Ja se ne bih, koliko god da mi je teško nikada mijenjala s nekim uredskim ili drugim poslom.

Objava Najtraženija hrvatska enologinja: ‘Fantastičnih 37 autohtonih sorti najveće su bogatstvo Kvarnera’ pojavila se prvi puta na Novi list.