Hrvatski sabor danas će započeti plenarno zasjedanje obraćanjem premijera Andreja Plenkovića, koji će zastupnicima predstaviti godišnje izvješće o radu Vlade i stanju u državi.

Nakon njegova izlaganja slijedi rasprava o SDP-ovu prijedlogu za opoziv predsjednika Vlade zbog slučajeva nezakonitog odlaganja otpada.

Plenković: Vlada se u najtežim okolnostima potvrdila kao sidro političke stabilnosti

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u utorak je u Hrvatskom saboru podnio godišnje izvješće Vlade RH i naglasio kako se njegova Vlada u najtežim okolnostima potvrdila kao sidro političke stabilnosti zahvalivši građanima što su mu tri puta dali povjerenje.

Premijer se na početku govora najprije osvrnuo na lijevu oporbu koja je odlučila napustiti sabornicu kod točke godišnjeg izvješća Vlade.

Hrvatska javnost i hrvatski građani danas ovim potezom u biti vide pravu sliku cijelog ovog egzaltiranog agitiranja u vezi s Gospićem u proteklih mjesec dana.

Cilj je velika podjela, velika polarizacija i produžena kvazi predizborna kampanja skoro dvije godine od izbora. Oni koji to rade sigurno će izgubiti na idućim izborima. To im danas vrlo jasno poručujem”, rekao je Plenković.

Dok je on počinjao govor trojica Mostovih zastupnika okrenula su mu leđa.

Plenković je nastavio s govorom i poručio na početku kako se njegova Vlada u najtežim okolnostima potvrdila kao sidro političke stabilnosti te se zahvalio građanima koji su mu tri puta dali povjerenje.

Gospodarenje otpadom

U govoru se dotaknuo i otpada te poručio kako su u radu centri za gospodarenje otpadom Marišćina, Kaštijun, Bikarac, Biljane Donje i Babina Gora, a u izgradnji Piškornica, Lučino Razdolje i Lećevica. U pripremi su Orlovnjak, Šagulje i Zagreb.

U deset godina mandata naše @VladaRH, i u najzahtjevnijim okolnostima, očuvali smo stabilnost i stvorili temelje daljnjeg razvoja.

Sada je naša zadaća da ostvareni napredak još snažnije poboljša život ljudi u svim krajevima

.

Naši su prioriteti:

JAČATI GOSPODARSTVO

uz očekivani gospodarski rast od 2,3% u 2026. približavamo se prosjeku EU-a

pomažemo građanima u suočavanju s inflatornim pritiscima u energiji, hrani i uslugama

rastom plaća povećavamo životni standard

potičemo rast industrijske proizvodnje i veća strana ulaganja

ulaganjima u obnovljive izvore energije pridonosimo sigurnosti opskrbe

GRADITI OTPORNIJE DRUŠTVO I SNAŽNIJE INSTITUCIJE

nastavljamo provoditi uspješnu politiku ravnomjernog regionalnog razvoja

ubrzavamo postpotresnu obnovu

brinemo se za dostojanstvenu starost umirovljenika

kvalitetnije se skrbimo o osobama s invaliditetom

brojnim potporama potičemo demografsku obnovu

UČVRSTITI SUVERENOST I SIGURNOST HRVATSKE

provodimo najveću modernizaciju Hrvatske vojske od Domovinskog rata

brinemo se za dostojanstvo hrvatskih branitelja

ustrajni smo u traganju za nestalima

pružamo podršku Hrvatima izvan RH

nastavljamo rad na pristupanju OECD-u

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) October 13, 2026

“Popodne ćemo imati priliku detaljno izložiti što je učinjeno po pitanju sanacije otpada u Gospiću. Želim naglasiti da Vlada provodi sanacije crnih točaka i odlagališta.

Kao što smo riješili otpadnu trosku u Biljanima Donjim i problem baliranoga otpada u Varaždinu tako ćemo riješiti i problem sanacije otpada u Gospiću. Cilj nam je zaštititi zdravlje ljudi i okoliš, provesti sanaciju i pojačati nadzor primjenom novog Zakona o gospodarenju otpadom”, rekao je Plenković.

Pravosuđe

Naglasio je kako je u proceduri kazneni zakon kojim se uvodi doživotni zatvor za najteža kaznena djela, a za najopasnije počinitelje i nadzor nakon izdržane kazne. Povećavaju se i kazne za namjerno izazivanje požara i uvodi ekocid kao osobito teško kazneno djelo protiv okoliša.

“Rad pravosudnih tijela je u potpunosti samostalan i neovisan. Nitko nije iznad zakona, a borba protiv korupcije i kriminala ostaje jedan od naših najvažnijih političkih prioriteta.

Želimo u budućnosti još više skraćivanje trajanja postupaka, također i progon korupcije i organiziranog kriminala, a vijesti nam svakoga dana dokazuju da hrvatska policija i Državno odvjetništvo rade upravo to”, istaknuo je Plenković.

Obrana i vojska

Istaknuo je kako se provodi najveća modernizacija hrvatske vojske od Domovinskog rata, a proračun Ministarstva obrane više je nego utrostručen od 2016. godine.

U Hrvatskom saboru predstavio sam Godišnje izvješće o radu @VladaRH u trećoj godini našeg trećeg mandata.

Deset godina kontinuiteta omogućilo nam je da Hrvatskoj, i u najzahtjevnijim okolnostima, osiguramo političku stabilnost i jasan smjer razvoja.

Uz potporu parlamentarne većine donosili smo odgovorne odluke, štitili građane, očuvali radna mjesta i konkurentnost

gospodarstva te provodili reforme.

Osnaženi međunarodni položaj koristimo za nastavak provođenja politike modernog suverenizma, zaštitu nacionalnih interesa i naših temeljnih vrijednosti te za jačanje sigurnosti i otvaranje razvojnih mogućnosti.

Snažnija Hrvatska za sigurniju budućnost – to je cilj koji nas vodi i obveza koju preuzimamo.

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) October 13, 2026

“Svih 12 aviona Rafale u operativnoj je uporabi i pripremamo njihovu daljnju modernizaciju. Planiramo i nabavu sustava protuzračne obrane srednjeg dometa, kao i modernizirane radare.

U uporabi su prva četiri helikoptera Black Hawk, a stiže ih još osam. Uvedene su i bespilotne letjelice Bayraktar, a do kraja godine bit će isporučena sva 62 borbena vozila Bradley”, rekao je premijer.

Dodao je kako kopnena vojska ima 126 Patriota, a u tijeku je nabava tenkova Leopard 2A8, raketnih sustava HIMARS i Chunmoo, haubica Caesar i sustava za obranu od dronova.

Istaknuo je kako se kod Obrovca gradi tvornica streljiva, kao i da se ove godine uvelo i temeljno vojno osposobljavanje kako bi se ojačala obrambena spremnost i osposobilo mlade za postupanje u kriznim situacijama. Rekao je i kako je 31 godinu nakon Domovinskog rata Hrvatska postala država bez mina.

Hrvatski branitelji

Premijer je spomenuo i izmjene Zakona o hrvatskim braniteljima koje obuhvaćaju više od 200.000 branitelja, policajaca i vojnika. U tu svrhu predviđeno je gotovo 100 milijuna eura.

Povećavaju se mirovine, uvodi se godišnji dragovoljački dodatak, raste naknada njegovateljima najtežih invalida, a ukida se i umanjenje mirovina iz 2002. za 34.000 korisnika, istaknuo je dodajući da su se u nizu gradova otvorili i otvaraju se braniteljski centri i da će dovršetkom te mreže čak 60% županija imat će veteranski ili braniteljski centar.

Još se traga za 1725 nestalih i potraga neće prestati dok ne bude riješena i posljednja sudbina, poručio je Plenković.

Socijalne potpore i demografija

Zakonom o inkluzivnom dodatku četiri naknade spojene su u jednu, a iznosi su za većinu korisnika povećani između 50 i 100 posto. Inkluzivni dodatak prima više od 239.000 osoba.

“Novac je osiguran i svatko tko ima pravo na inkluzivni dodatak ostvarit će ga”, poručio je premijer dodajući da je Vlada donijela i Uredbu o izmjenama Zakona o osobnoj asistenciji te da takvu uslugu koristi 6700 osoba. Rekao je i da je zaposlenih osoba s invaliditetom više od 23.000, čak 5000 više nego prije pet godina.

Istaknuo je i kako je ove godine rođeno preko 1000 djece više nego u istom razdoblju lani. prošle godine u istom razdoblju.

“Najvišu mjesečnu naknadu plaće za roditeljski dopust povećali smo s oko 353 eura 2016. na 3000 eura danas, dakle više nego osam puta.

Jednokratna potpora za novorođenče udvostručena je na 618 eura, a iduće godine ona će iznositi 800 eura, s ambicijom da u zadnjoj godini mandata dođemo i na 1000 eura potpore po rođenom djetetu”, poručio je.

Rekao je i kako je cilj da do 2030. svako dijete ima mjesto u vrtiću, što će, kaže, i ostvariti.

Obnova i priuštivo stanovanje

Do 1. listopada završeno je 15.405 postupaka obnove, a kupno je investirano 5,2 milijarde eura, obnovljene su tisuće zgrada, škola, bolnica, kulturnih i sakralnih objekata, izgrađene su i novi stanovi i kuće za obitelji, naglasio je Plenković dodajući da je pitanje cijena rasta nekretnina i najma izazov s kojim se suočavaju sve članice Unije.

“Pravodobno smo prepoznali izazov priuštivog stanovanja i donijeli Nacionalni plan stambene politike do 2030. To je gotovo devet mjeseci prije nego je Europska komisija predstavila svoj plan za priuštivo stanovanje.

Za njegovu provedbu predviđeno je više od dvije milijarde eura”, rekao je. Spomenuo je i ograničenje kratkoročnog najma dok se Zakonom o najmu stanova ograničava rast najamnina u novim zgradama koje će graditi APN.

Zdravstvo

Proračun zdravstva ove godine iznosi osam milijardi eura, a premijer je, uz ulaganja u bolnice, opremu, digitalizaciju i zdravstvene radnike najavio i kako će se 26. listopada položiti kamen temeljac za prvu fazu Nacionalne dječje bolnice u Blatu u Novom Zagrebu.

Dodao je kako Hrvatska ima 25 linearnih akceleratora što onkološkim bolesnicima omogućuje suvremenije i preciznije liječenje., dok je za posebno skupe lijekove lani izdvojeno 460 milijuna eura.

Obrazovanje i kultura

Minimalna studentska satnica utrostručena je i sad iznosi 6,56 eura, rekao je premijer dodajući kako cijena studentskog menija ostaje i dalje ista – 0,86 eura u 25 gradova gdje postoje studentski restorani, što je subvencioniranje prehrane za sto tisuća naših studenata.

Putem Ministarstva kulture i medija obnovljeno je više od 500 zgrada kulturne baštine, uključujući više od 270 sakralnih objekata, u Zagrebu je izgrađena i otvorena druga scena HNK, otvoreno je 30 novih ili obnovljenih knjižnica, kao i 40 muzeja i drugih prostora kulture, dok se dva tjedna otvara obnovljeni Muzej Mimara u Zagrebu.

Sport

Za sportsku infrastrukturu u gradovima i općinama sufinancirano je oko 600 projekata, naglasio je premijer dodajući kako se nastavljaju pripreme za izgradnju novog stadiona u Maksimiru, kao i rješavanje budućnosti stadiona Poljud u Splitu.

“Snažnija Hrvatska za sigurnu budućnost, to je cilj koji nas vodi i obveza koju preuzimamo”, rekao je Plenković i dodao kako je za to potrebno je voditi dijalog i s onima koji na političkom spektru misle drukčije.

“Stoga ja danas zahvaljujem predstavnicima lijevog političkog spektra koji s još nekima nisu ovaj puta, kao prije nekoliko godina, fizičkim lupanjem uništavali inventar Hrvatskog sabora, već su tek pokazali tko su i što su odlaskom s današnje rasprave”, poručio je na kraju premijer.

Plenković: Za ovu godinu projiciramo inflaciju na razini oko 4,5 posto

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u utorak je, iznoseći u Saboru godišnje izvješće o radu Vlade, izjavio da vlada za 2026. projicira da će se inflacija kretati na razini od 4,5 posto, što je nešto manje nego u rujnu, kad je na međugodišnjoj razini iznosila 4,7 posto, a cijene energije bile 20 posto više.

“U proteklim godinama gotovo sve zemlje EU pa i Hrvatska suočavaju se s inflatornim pritiscima u energiji, hrani i uslugama. Rat na Bliskom istoku pojačao inflatorne pritiske, osobito kroz cijene energije.

U rujnu je inflacija iznosila 4,7 posto u odnosu na rujan 2025., a cijene energije bile su 20 posto više nego lani. Za ovu godinu projeciramo inflaciju na razini od oko 4,5 posto”, rekao je Plenković.

Na temelju vladinih projekcija, premijer očekuje da će gospodarski rast u 2026. godini iznositi 2,3 posto, čime će hrvatski BDP prvi put premašiti 100 milijardi eura i nominalno biti više od dvostruko veći nego prije deset godina kada je iznosio 47 milijardi eura.

Dodao je da je Hrvatska, prema procjenama Europske komisije, u razdoblju od 2025. do 2027. među četiri najbrže rastuća gospodarstva EU. Istaknuo je i danas objavljene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), prema kojima će hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini rasti dvostruko većom stopom (2,2 posto) u odnosu na europodručje (1,1 posto), dok prognoze MMF-a za 2027. godine govore da će uz rast od 2,3 posto Hrvatska biti peta zemlja po rastu u eurozoni.

“Naša je zadača taj rast pretvarati u veće plaće, bolje javne usluge i kvalitetni život građana u svim krajevima Hrvatske”, kazao je predsjednik Vlade.

U zadnjih pet godina, naveo je, smanjen je omjer javnoga duga i BDP-a za gotovo 30 postotnih bodove te bi do kraja godine javni dug trebao iznositi oko 55,5 posto BDP-a, ispod maastrichtške granice od 60 posto.

Podsjetio je i da je prošlog tjedna agencija Moody’s, kao i ranije Fitch i Standard & Poor’s, potvrdila kreditni rejting Hrvatske na investicijskoj razini sa stabilnim izgledima.

“U sedam godina napredovali smo za čak šest stupnjeva iz neinvesticijske kategorije do razine A. Zahvaljujući kreditnom rejtingu i članstvu u europodručju, Hrvatska se zadužuje povoljnije od Poljske, Češke, Mađarske, Rumunjske i Bugarske”, rekao je.

Na temelju tri izdanja državnih obveznica te 20 serija trezorskih zapisa, kroz koje su građani dosad upisali više od 11 milijardi eura, istaknuo je, građanima je isplaćeno 320 milijuna eura kamata, a ne bankama.

Govoreći o XI. Paketu mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena teškom oko 260 milijuna eura, premijer Plenković je naglasio da je ukupna vrijednost dosadašnjih paketa dosegnula 9,3 milijarde eura.

Cijene hrane stabilizirane i zbog vladinih mjera

Stabilizaciju cijena hrane zabilježenu posljednjih mjeseci, Plenković je objasnio i ograničenjem cijena stotinu proizvoda i sidrenjem cijena za 9 tisuća proizvoda, kao i najavom poreza na prekomjernu profitnu maržu. Radi veće transparentnosti cijena, najavio je, proširit će se isticanje sidrenih cijena na proizvode i usluge, čija je primjena odgođena do 17. studenoga.

Također je najavio da će do kraja mandata biti premašen cilj prosječne neto plaće od 1.600 eura, te je podsjetio da su od 2016. potrošačke cijene porasle oko 40 posto, dok su plaće i mirovine rasle više od 100 posto.

Istaknuo je da će osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama do kraja ove godine biti oko 53 posto viša nego 2016, te da su plaće u državnoj i javnoj službi, zahvaljujući tome i reformi koeficijenata, udvostručene.

“Uvažavamo očekivanja zaposlenih i želimo nastaviti poboljšavati njihov materialni položaj. Daljna povećanja moraće biti postupnija u skladu s proračunskim mogućnostima”, naznačio je predsjednik Vlade.

Iznio je i niz podataka o nezaposlenosti, odnosno zaposlenosti, između ostalih i da ba jednu registriranu nezaposlenu osobe dolazi više od 28 osoba koje rade.

Dodao je i da u Hrvatskoj radi oko 140 tisuća stranih radnika, te da se, nakon izmjena zakona o strancima, izdaje 30 posto manje dozvola za njihovo novo zapošljavanj, a poslodavci više zapošljavaju domaće radnike

“Sljedeći korak mora biti rast produktivnosti i kvalitete radnih mjesta. Želimo da hrvatsko gospodarstvo više proizvodi, uspješnije izvozi i bolje plaća rad”, kazao je, dodavši da dosadašnja porezna rasterećenja građana i gospodarstva ukupno iznose 2,8 milijardi eura.

Također je naveo da se priprema primjena umjetne inteligencije u državnoj upravi radi učinkovitijeg rada i kvalitetnih usluga građanima i poduzetnicima te Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije do 2032.

Snažnom rastu gospodarstva, ocijenio je, pridonijelo je i više od 57 milijardi eura stranih ulaganja, od čega je trećina realizirana u posljednjih pet godina.

Pritom su ukupna ulaganja u istraživanje i razvoj utrostručena na više od milijardu godišnje, u odnosu na 2016. godinu. Hrvatski robni izvoz, dodao je, od 2016. do 2025. porastao je za gotovo 105 posto i dosegnuo 25 milijardi eura.

Naglasio je i da se broj obrta od 2016. godine gotovo udvostručio, sa 75 tisuća na 145 tisuća, te da u njima radi 230 tisuća ljudi.

“U dijalogu s obrtnicima donijeli smo novi zakon o obrtu, kojim moderniziramo obrtnički sustav i dodatno potičemo razvoj obrtništva. Ne, mi nismo grobari hrvatskoga obrtništva, kao što je napisao jedan simpatični komentator, dapače”, osvrnuo se premijer na kritike.

Kralježnica gospodarstva su obrtnici i poduzetnici, istaknuo je, dodavši da Nacionalni plan razvoja industrije do 2034. godine, vrijedan 2,9 milijardi eura postavlja tri jasna cilja: moderniziranu i digitaliziranu industriju, čistu i energetski učinkovitu, otpornu i inovacijama vođenu industriju.

Plenković najavio povećanje naknade za novorođeno dijete na 800 eura

Premijer Andrej Plenković najavio je u utorak iz Sabora povećanje jednokratne potpore za novorođeno dijete na 800 eura iduće godine, a dodao je, s ambicijom povećanja u zadnjoj godini mandata, 2028. godine, i na 1000 eura.

“Jednokratna potpora za novorođenče udvostručena je na 618 eura, prvi put nakon 2007. godine, a na inicijativu ministra Šipića povećat ćemo je na 800 eura za iduću godinu, s ambicijom da u zadnjoj godini mandata dođemo i na 1000 eura potpore po novorođenom djetetu”, najavio je premijer podnoseći godišnje izvješće Vlade.

Istaknuo je kako demografska obnova ostaje strateški izazov hrvatskog društva. Naveo je da je ove godine rođeno preko tisuću djece više nego prošle godine te podsjetio da je Vlada povećala najvišu mjesečnu naknadu plaće za roditeljski dopust s oko 353 eura u 2016. na 3.000 eura danas – više nego osam puta.

“Time više od 95 posto korisnika tijekom prvih šest mjeseci roditeljskog dopusta, odnosno osam mjeseci ako ga koriste oba roditelja, prima punu plaću”, rekao je.

Naveo je kako je i očinski dopust produljen na 20 radnih dana, odnosno 30 za blizance, da je najniža naknada za bolovanje povećana sa 110 na 353 eura, a najviša s 565 na 995 eura.

“Gradimo i obnavljamo 900 vrtića, a gradovima i općinama za podršku rada vrtića ove godine dajemo 100 milijuna eura. Cilj je da do 2030. svako dijete ima mjesto u vrtiću”, poručio je.

Plan je do kraja mandata i donošenje Zakona o demografskom razvitku te unaprjeđenje sustava doplatka za djecu.

Premijer je istaknuo kako je i sve veći broj povratnika u Hrvatsku te da je od početka 2025. status povratnika utvrđen za gotovo 11.200 osoba.

Plenković: Hrvatska podržava proširenje EU-a, ali uz ispunjavanje kriterija

Hrvatska se zalaže za proširenje Unije, ali uz ispunjavanje kriterija država kandidatkinja, poručio je u utorak hrvatski premijer Andrej Plenković predstavljajući Saboru godišnje izvješće o radu vlade.

“Zalažemo se za proširenje Europske unije, ali i ispunjavanje kriterija država kandidata”, rekao je Plenković.

Trenutno je devet zemalja kandidatkinja: Crna Gora, Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Turska, Ukrajina, Moldavija i Gruzija.

Hrvatskoj susjedna Crna Gora je predvodnik u procesu proširenja u kojem je najdalje odmakla od svih zemalja kandidata.

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je u ponedjeljak da Zagreb ne blokira napredak Crne Gore u pristupnim pregovorima, nego inzistira na ispunjavanju temeljnih načela na kojima počiva EU.

Ukrajina je dobila status kandidata za EU u lipnju 2022., nekoliko mjeseci nakon ruske invazije, a čelnici osam nordijskih i baltičkih zemalja su s regionalnog skupa u Tallinnu ovog lipnja poslali poruku o potpori „nepovratnom putu” Ukrajine prema NATO-u i pristupanju Kijeva Europskoj uniji „u najkraćem mogućem roku”.

Međutim, podrška za skoro ukrajinsko članstvo u Europskoj uniji pala je u zemljama članicama bloka dok većina Ukrajinaca i dalje podržava ubrzano pristupanje, pokazali su rezultati ankete zaklade Bertelsmann, objavila je njemačka agencija dpa ranije u utorak.

Povećanje obrambenih izdvajanja

Plenković je poručio da Hrvatska podržava Ukrajinu “kao što ju je podržavala od početka ruske agresije”.

Naglasio je da Hrvatska nije izolirana od dubokih promjena u svijetu te Hrvatska provodi najveću modernizaciju vojske od Domovinskog rata.

“Obrambena izdvajanja planiramo povećati na tri posto BDP-a do 2030. i na pet posto za obranu i s obranom povezana ulaganja do 2035.”, rekao je Plenković, dodavši da se za obranu sada izdvaja 2,06 posto BDP-a.

Kao primjere ulaganja u obranu Plenković je naveo nabavu 12 borbenih zrakoplova Rafale, helikoptere Black Hawk, bespilotne letjelice Bayraktar, borbena vozila Bradley te vozila Patria.

“U tijeku je nabava tenkova Leopard 2A8, raketnih sustava HIMARS i Chunmoo, haubica Caesar i sustava za obranu od dronova”, dodao je premijer te najavio i nabavu dviju višenamjenskih korveta za ratnu mornaricu.

Hrvati izvan Hrvatske

Premijer se osvrnuo i na Hrvate u Bosni i Hercegovini koje je uz europski put susjedne zemlje nazvao “trajnim prioritetima” hrvatske vanjske politike.

“Podupiremo izgradnju Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru koje njeguje identitet hrvatskog naroda u BiH, jedinog sveučilišta izvan Hrvatske na hrvatskom jeziku, a to je Sveučilište u Mostaru kao i rad Kliničkog bolničkog centra u Mostaru kojem gravitiraju stotine tisuća ljudi”, istaknuo je Plenković.

Ističući zalaganje za ravnopravnost hrvatskog naroda i njegovog legitimno političko predstavljanje u BiH, Plenković je pozdravio izbor Darijane Filipović u Predsjedništvo BiH.

“To će zasigurno pomoći skladnijem funkcioniranju institucija i ravnopravnosti sva tri naroda”, dodao je.

Kazao je da Hrvatska skrbi o položaju Hrvata u zemljama gdje su manjine, a “posebno u Srbiji” te da gradi hrvatske domove poput onih u Subotici te doma kulture u Donjoj Lastvi u Crnoj Gori koji je vraćen hrvatskoj zajednici.

Proračun za Hrvate izvan Hrvatske povećan je sa 16 na 203 milijuna eura godišnje, podsjetio je premijer.

Plenković: Godišnji dodatak za umirovljenike sedam eura po godini staža

Među ključnim prioritetima Vlade premijer Andrej Plenković naveo je u utorak u Saboru dostojanstvenu starost umirovljenika te najavio kako će se u prosincu isplatiti novi godišnji dodatak za umirovljenike koji će iznositi sedam eura po godini staža.

Premijer je, podnoseći izvješće o stanju nacije, kojim se osvrće na aktivnosti Vlade u proteklom razdoblju te najavljuje aktivnosti za naredno, podsjetio da je trajni godišnji dodatak prvi put isplaćen u prosincu prošle godine za preko milijun i 228.000 umirovljenika, u prosjeku 177 eura, a za što je izdvojeno 217 milijuna eura.

Dodatak se isplaćivao u iznosu od šest eura po godini staža, a premijer je sada najavio njegovo povećanje.

“Nakon rebalansa, mi očekujemo u dogovoru s našim partnerima, posebno Strankom umirovljenika, isplatiti i novi godišnji dodatak koji bi iznosio sedam eura po godini staža, što je u prosjeku 208 eura po umirovljeniku”, kazao je premijer, dodajući kako je u državnom proračunu osigurano 258 milijuna eura.

Govoreći o skrbi za starije, premijer je naveo pokrenuti ciklus izgradnje 20 novih centara za starije osobe, od kojih ih je 10 dovršeno.

“Donijet ćemo i Zakon o zaštiti prava osoba starije životne dobi kako bismo poboljšali njihov položaj te im osigurali sigurnu i mirnu starost”, najavio je.

Plenković je istaknuo kako je prosječna mirovina u 10 godina njegova premijerskog mandata porasla za 120 posto – s 358 na 764 eura, odnosno s godišnjim dodatkom na 780 eura.

Naglasio je kako je i prosječna najniža mirovina više nego udvostručena – s oko 208 na 502 eura danas. Prosječna starosna mirovina za odrađenih 40 i više godina staža iznosi 1.076 eura, dodao je.

“Formulu usklađivanja mirovina promijenili smo sa 70:30 na 85:15 u korist povoljnijeg pokazatelja, majkama smo za svako dijete priznali godinu dana dodanog staža za izračun mirovine, a od 1. siječnja 2027. na mirovine se više neće plaćati porez na dohodak”, naveo je Plenković te poručio kako će Vlada nastaviti činiti iskorake u mirovinskom sustavu kako bi došli do cilja prosječne mirovine u iznosu 800 eura do 2028. godine.

Plenković: Riješit ćemo problem sanacije otpada u Gospiću

Za kvalitetnu zelenu tranziciju u Hrvatskoj nužno je dodatno unaprijediti sustav gospodarenja otpadom, kazao je premijer Andrej Plenković u utorak u Saboru te naglasio da će Vlada riješiti problem sanacije otpada u Gospiću.

“U radu su centri za gospodarenje otpadom Marišćina, Kaštijun, Biljane Donje i, odnedavno, i Babina Gora, a u izgradnji Piškornica, Lučino Razdolje i Lećevica”, naveo je Plenković koji u Saboru u utorak podnosi godišnje izvješće o stanju nacije,

Dodao je kako su u pripremi Orlovnjak, Šagulje i Zagreb.

Uoči popodnevne rasprave o opozivu Vlade, što predlaže SDP uz podršku 54 zastupnika, a zbog situacije s ilegalnim odlagalištem opasnog otpada u Lici, premijer je naglasio kako Vlada provodi sanacije “crnih točaka” i odlagališta.

“Kao što smo riješili otpadnu trosku u Biljanima Donjim i problem baliranog otpada u Varaždinu, tako ćemo riješiti i problem sanacije otpada u Gospiću koji smo uvrstili u Plan gospodarenja otpadom uz Samobor, Poznanovec, Benkovac, Lovinac i Pazin”, rekao je.

Plenković je poručio kako je cilj Vlade zaštititi zdravlje ljudi i okoliš, provesti sanaciju i pojačati nadzor primjenom novog Zakona o gospodarenju otpadom.

Plenković: Od ulaska u EU u plusu smo gotovo 22 milijarde eura

Premijer Andrej Plenković u utorak je u Saboru istaknuo da je Hrvatska u plusu iz europskog proračuna od ulaska u EU za gotovo 22 milijarde eura, najavivši da će se ovaj tjedan na sastanku Europskog vijeća u raspravi o Višegodišnjem financijskom okviru od 2028. do 2034. godine nastaviti zalagati za hrvatske prioritete.

Hrvatska je u potpunosti i u roku ispunila 404 od 406 pokazatelja, odnosno 99,5 posto iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), a preostala dva pokazatelja, koji su ispunjeni djelomično, dovršavamo, izvijestio je među ostalim Plenković podnoseći u Saboru godišnje izvješće o radu Vlade u trećoj godini mandata.

Naveo je i da je od gotovo 10 milijardi eura koje Hrvatska ima na raspolaganju, dosad isplaćeno 7,3 milijarde eura, a do kraja godine očekuje se isplata preostalih do 2,7 milijardi eura.

Tako je od ulaska u EU Hrvatska u odnosu uplata i isplata iz europskog proračuna u plusu za gotovo 22 milijarde eura, istaknuo je te dodao da će ovaj tjedan na sastanku Europskog vijeća s drugim europskim liderima raspravljati o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje od 2028. do 2034. godine.

“Na temelju pregovaračke kutije, nove u subotu objavljene od irskog predsjedništva, nastavit ćemo se zalagati za hrvatske prioritete, osobito za očuvanje sredstava za kohezijsku politiku, poljoprivredu i ribarstvo, ali i za financiranje novih izazova pred Europom.

Prema sadašnjim izračunima, taj je prijedlog za Hrvatsku financijski povoljniji od početnog prijedloga Europske komisije iz srpnja prošle godine, jer predviđa više sredstava za naše nacionalne i regionalne prioritete”, poručio je.

Na autocestama u 2027. naplata cestarina bez zaustavljanja

Osvrnuvši se na energetiku, konstatirao je da se odluka o izgradnji LNG terminala na Krku pokazala strateški ispravnom jer smo u plinskoj krizi imali dovoljno plina za sebe i za susjede.

Kapacitet terminala, podsjetio je, povećan je s 2,9 na 6,1 milijardu kubičnih metara godišnje, čime Hrvatska postaje energetsko čvorište za srednju i jugoistočnu Europu.

Između ostalog, naveo je i da se u Velikoj Gorici, Vinkovcima, Osijeku i Zaprešiću priprema korištenje geotermalne energije za grijanje, za što su potpisani ugovori ukupno vrijedni 86 milijuna eura, a usvojen je i Zakon o razvoju nuklearne energije u civilne svrhe, uključujući i male modularne reaktore.

Govoreći o prometnoj infrastrukturi, kazao je da se do kraja godine planira dovršiti posljednja dionica istarskog ipsilona do čvora Matulji, priprema se i izgradnja istarskog X-a, nastavlja se graditi autocesta prema Dubrovniku, brze ceste prema Požegi, Virovitici i Koprivnici te cesta od Splita prema Omišu, a počela je i gradnja dionica autoceste Križišće – Žuta Lokva.

Radi se i na novom ulazu u Split – tunel Kozjak je probijen. Naveo je i da se obnavlja zagrebačka obilaznica, a u pripremi je i treći trak autoceste Zagreb – Karlovac, vrijedan 250 milijuna eura.

“Na autocestama želimo u idućoj godini uvesti naplatu cestarine bez zaustavljanja. U željezničku infrastrukturu planiramo uložiti šest milijardi eura”, najavio je, podsjetivši da je prije dva tjedna s indijskom tvrtkom Afcons potpisan ugovor za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka pruge Dugo Selo – Novska, vrijedan 900 milijuna eura, kojim će se dovršiti dvokolosiječnu prugu kroz Hrvatsku, od slovenske do srbijanske granice.

Do kraja godine novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti

Osvrnuo se i na još jednu rekordnu turističku godinu, navevši da je u razdoblju od siječnja do kraja rujna ostvareno 20,1 milijun turističkih dolazaka i 105 milijuna noćenja, a vrijednost fiskaliziranih računa bila je viša od sedam milijardi eura, odnosno 18 posto veća nego lani.

“Cilj nam je razvoj cjelogodišnjeg turizma. Budući rast sve više mora počivati na kvaliteti ponude, većoj vrijednosti i ravnomjernijoj raspodjeli turističkog prometa tijekom godine.

Naš je cilj i zaustaviti neodrživi rast apartmanizacije te istodobno pridonijeti priuštivijem stanovanju u turističkim destinacijama, što je važno za mlade i obitelji”, kazao je premijer te najavio do kraja godine novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti.

Rekao je i da se nastavlja ulagati u jačanje poljoprivredne proizvodnje i prehrambene samodostatnosti. Pritom je istaknuo da je iz prijašnjeg Programa ruralnog razvoja poljoprivrednicima isplaćeno 3,2 milijarde eura, a iz novog Strateškog plana dosad 1,7 od 3,8 milijardi eura.

“Za izravna plaćanja poljoprivrednicima osigurali smo 20 posto više sredstava, uz fleksibilnija pravila korištenja potpora”, rekao je premijer, navevši i da se zbog suše poljoprivrednicima osiguralo 20 milijuna eura naknade i više plavog dizela, a za jesensku sjetvu 10 milijuna eura.

“Naš je cilj gospodarstvo koje stvara veću vrijednost, otvara kvalitetnija radna mjesta i povećava životni standard”, zaključio je Plenković dio posvećen gospodarstvu.

Plenković: Hrvatski BDP prvi će put premašiti 100 milijardi eura

Podnoseći izvješće o stanju nacije u Saboru, predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je u utorak da će hrvatski BDP ove godine prvi put premašiti 100 milijardi eura, dodavši kako je Hrvatska u razdoblju od 2025. do 2027. među četiri najbrže rastuća gospodarstva Europske unije.

“Očekujemo da će gospodarski rast ove godine iznositi oko 2,4 posto. Hrvatski BDP time će prvi put premašiti 100 milijardi eura”, rekao je Plenković.

Naglasio je kako će nominalno biti više nego dvostruko veći nego prije deset godina, kada je iznosio 47 milijardi eura.

“Prema procjenama Europske komisije, Hrvatska je u razdoblju od 2025. do 2027. među četiri najbrže rastuća gospodarstva Unije”, naveo je.

Premijer je istaknuo kako približavanje prosječnom životnom standardu Europske unije stvara bolje uvjete za ostanak mladih u Hrvatskoj, rješavanje stambenog pitanja i zasnivanje obitelji, ali i za povratak naših iseljenika.

Dodao je kako je u pet godina smanjen omjer javnog duga i BDP-a za gotovo 30 postotnih bodova, uz očekivanje da će javni dug iznositi oko 55,5 posto BDP-a.

Premijer: U najtežim okolnostima potvrdili smo se kao sidro političke stabilnosti

Premijer Andrej Plenković poručio je u utorak, podnoseći u Saboru godišnje izvješće Vlade, kako se njegova Vlada u tri mandata potvrdila u najtežim okolnostima kao sidro političke stabilnosti te je donosila odgovorne odluke, štitila građane i gospodarstvo i provodila reforme.

“Idućeg tjedna navršit će se 10 godina otkada nam je Hrvatski sabor prvi put iskazao povjerenje. Tih 10 godina kontinuiteta omogućilo nam je da Hrvatskoj, i u najzahtjevnijim okolnostima, osiguramo političku stabilnost i jasan smjer razvoja”, kazao je premijer.

Zahvalio je građanima što su HDZ-u tri puta zaredom dali povjerenje na izborima, naglasivši kako to Vladu obvezuje da ostvarene rezultate pretvori u daljnji napredak.

“Hrvatska nije izolirana od dubokih promjena u svijetu. Ratovi, gospodarski poremećaji i politička previranja odražavaju se i na našu sigurnost, gospodarstvo i svakodnevni život građana. Takve okolnosti traže ozbiljnost, iskustvo i sposobnost donošenja odluka”, naveo je Plenković.

Premijer je naglasio kako se ova Vlada u najtežim okolnostima potvrdila kao sidro političke stabilnosti te je uz potporu parlamentarne većine donosila odgovorne odluke, štitila građane i gospodarstvo i provodila reforme.

“Hrvatsko gospodarstvo raste brže od prosjeka EU. Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, rast europodručja za ovu godinu je 1,1 posto, a hrvatski rast projiciraju 2,2, posto.

Za iduću godinu projiciran je na 2,3 posto i time bismo bili peta zemlja po rastu u europodručju. Naša je zadaća taj rast pretvarati u veće plaće, bolje javne usluge i kvalitetniji život građana u svim krajevima Hrvatske”, istaknuo je.

Osvrćući se na proteklih 10 godina mandata, Plenković je podsjetio na brojne krize – od Agrokora, pandemije, potresa, migracijskih pritisaka, energetske krize do sigurnosnih posljedica ruske agresije na Ukrajinu i rata na Bliskom istoku.

Premijer je izvješće podijelio u tri cjeline povezane s tri zadaće – jačati gospodarstvo u neizvjesnim okolnostima, graditi otpornije društvo i snažnije institucije te učvrstiti suverenost i sigurnost građana.

Plenković oporbi: Sigurno gubite izbore

Premijer Andrej Plenković kazao je u utorak, komentirajući što je lijeva oporba napustila sabornicu prije nego je podnio godišnje izvješće Vlade, kako je cilj oporbe stvaranje podjela i polarizacije te im “vrlo jasno” poručio kako će sigurno izgubiti na idućim izborima.

“Da se kratko osvrnem na činjenicu da je lijeva oporba izašla, očito je to ustaljena, ideološka praksa i upućuje na jednostavan politički cilj, a to je isključivost, agresija, nekultura, nepoštovanje hrvatskih institucija i nastojanje da se sve što je u Hrvatskoj konstruktivno, odgovorno i ozbiljno poništi”, istaknuo je premijer.

Dodao je kako javnost sada ima priliku vidjeti pravu sliku “cijelog ovog egzaltiranog agitiranja u vezi Gospića u proteklih mjesec dana”.

“Cilj je velika podjela, velika polarizacija i produžena kvazi predizborna kampanja dvije godine od izbora, a oni koji to rade sigurno će izgubiti na sljedećim izborima, to im danas vrlo jasno poručujem”, naglasio je.

Prije nego je Plenković stao za govornicu kako bi podnio godišnje izvješće Vlade, tzv. izvješće o stanju nacije, oporba ga je optužila zbog situacije s opasnim otpadom u Lici, tražeći da podnese ostavku.

Ne želeći sudjelovati u “Plenkovićevoj predstavi” u kojoj će nabrajati navodne uspjehe, kako su istaknuli, lijeva oporba napustila je sabornicu.

Oporba optužila Plenkovića zbog otpada u Lici, dio zastupnika napustio sabornicu

Prije podnošenja godišnjeg izvješća Vlade, oporba je u utorak optužila premijera Andreja Plenkovića za političku odgovornost zbog opasnog otpada u Lici, nakon čega je dio oporbe napustio sabornicu ne želeći sudjelovati u “Plenkovićevoj predstavi”, a HDZ je prozivke odbacio kao neutemeljene.

“Premijer nam je poručio da on s otpadom opasnim u Lici nema ništa, to priznanje može značiti dvije stvari – ili uopće ne vodi Vladu, samo je zapravo žeton mafije koja je trovala Hrvatsku, ili je u talu s mafijom. Ne znam što je gore za građane”, poručio je Mostov Nikola Grmoja.

HDZ-ovi zastupnici odbacili su te optužbe kao neutemeljene i bez dokaza. “Vi ste od 2016. produkt mafije i njezinog izvora informacija”, kazao je Ante Deur (HDZ), a njegova stranačka kolegica Majda Burić poručila kako tijela kaznenog progona utvrđuju kaznenu odgovornost, a ne “oporbeni političari i protuhe kao što ste vi”.

“Protuhe su Plenković i vi”, uzvratio je Miro Bulj (Most), koji je već od ranije imao tri opomene pa je zbog dobivene četvrte morao napustiti sabornicu.

Sandra Benčić (Možemo!) kazala je kako je premijer rekao da mu o otpadu u Gospiću 10 godina nitko nije ništa rekao, istaknuvši kako su mu o situaciji pisali gradonačelnik 2025., kao i građani Gospića.

“Analiza vam je još 2024. pokazala da je otpad opasan, a dvije godine ste to javnosti prešućivali”, poručila je.

“Premijer koji ne govori istinu ne može očekivati da mu Sabor povjeruje u izvješće o navodnim vlastitim uspjesima, premijer koji se prijeti zastupnicima koji upozoravaju na katastrofu, a ne mafiji, ne zaslužuje publiku za iznošenje svojih spinova.

Vi nikada ništa ne znate, a nikada ni za što niste preuzeli odgovornost i zato temeljno povjerenje niti parlamenta niti građana više nemate”, dodala je Benčić.

HDZ-ov Stipan Šašlin uzvratio je da je oporba populističkim izjavama nanijela Lici veću štetu od samog otpada. “Vi ste štetniji od bilo kojeg otpada”, kazao je.

Hrvoje Zekanović je dodao kako najveću štetu Hrvatskoj radi “politički Frankenstein sastavljen od SDP-a, Mosta i Možemo! koji straše ljude”, ocijenivši to veleizdajom, a HDZ-ov Mislav Herman istaknuo je kako odgovornost ne traže od zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića zbog Jakuševca, odrona i ozljede radnika.

“Za razliku od vas, zagrebačka vlast prihvaća odgovornost i rješava ono što vi, dok ste šurovali s (Milanom) Bandićem, niste riješili, a dok ste vi na vlasti, mafija odlaže 37.000 tona otpada u Gospiću”, poručila je Ivana Kekin (Možemo!).

“To što postoji problem Jakuševca i što je to teret Možemo!, ne znači da ovo u Lici nije strahota oko koje morate odgovarati”, rekao je Nino Raspudić (Drito), dodajući da Plenković ima političku odgovornost i da bi zbog toga Vlada trebala pasti.

Marijana Puljak (Centar) ustvrdila je kako je premijerovo izvješće kao blok reklama. “Deset godina iste reklame, rekordna zaposlenost, rekordne plaće, Vlada broji rekorde, a građani i poduzetnici račune.

No, reklama ne prikazuje Liku, desetine tisuća tona zakopanog otpada, olovo, vječne kemikalije, 21 inspekcijski nadzor, nijedan zaustavljen kamion.

Ne prikazuje Omiš, ljude koji su bježali od vatre, a nisu dobili upozorenje, ne prikazuje inflaciju, sportske saveze koji godišnje troše preko 200 milijuna eura…”, nabrojala je.

Ahmetović: Nećemo sudjelovati u “Plenkovićevoj predstavi”

SDP-ova Mirela Ahmetović najavila je kako im ne pada na pamet sudjelovati u “Plenkovićevoj predstavi”.

“Neka prodavač magle Plenković objasni zašto u toj Plenkovićevoj bogatoj zemlji stotine tisuća građana moli Boga da se ne razboli jer liječnika nema, zašto ogromne plaće i mirovine ne prate brutalan rast troškova, zašto je udio siromašnih umirovljenika dvostruko veći nego u prosjeku EU, zašto unatoč povijesnim ulaganjima vlakovi izlijeću iz tračnica i zašto, premijeru, glumite u javnosti uglađenog europskog ekologa, a smećarskoj mafiji ste prostrli crveni tepih”, kazala je.

“Za nas ste bili i ostali najslabija karika, zbogom”, poručila je Ahmetović premijeru, nakon čega su SDP-ovi zastupnici napustili sabornicu. Klupe su napustili i zastupnici Možemo! kao i dio lijeve oporbe.

HDZ-ovci su upitali Mostovce zašto i oni nisu otišli za svojim “partnerima”, a Mostov Ivan Matić uzvratio je da žele čuti kako se “peru” od služenja mafiji.

Ante Sanader (HDZ) zaključio je kako je najveći problem oporbe kompleks jer ne mogu podnijeti uspjehe ove Vlade.

Borić: SDP-ovci uvijek znali kada izaći

HDZ-ov Josip Borić komentirao je odlazak SDP-ovaca poručivši da su “uvijek znali kada treba napustiti sabornicu”.

U raspravu se uključio Hrvoje Zekanović, kojeg zanima zašto zastupnici Mosta nisu izašli zajedno sa svojim kolegama iz “Frankenstein koalicije”.

Nikola Grmoja uzvratio mu je pitanjem zašto sabornicu nisu napustili Zekanović i premijer Andrej Plenković.

Uslijedile su nove optužbe. HDZ-ov Ante Deur poručio je Grmoji da je Most “od 2016. produkt mafije”, dok je Nikola Mažar ustvrdio da oporbena taktika usmjerena protiv Plenkovića neće uspjeti.

Bulj izbačen sa sjednice

Odlazak oporbenih zastupnika izazvao je niz međusobnih prozivki. Verbalni sukobi završili su tako što je Gordan Jandroković udaljio mostovca Miru Bulja sa sjednice.

Napetosti su kulminirale, prenosi tportal, nakon što je HDZ-ova Majda Burić u replici Grmoji upotrijebila riječ “protuhe”.

Na njezin istup reagirao je Miro Bulj, zbog čega mu je predsjednik Sabora Gordan Jandroković izrekao četvrtu opomenu i naložio da napusti sabornicu.

“Upozorio sam vas, žao mi je”, rekao je Jandroković.

Bulj je pri izlasku dobacio: “Ne bi smio Pripuza izbaciti”, aludirajući na poduzetnika Petra Pripuza, čije se ime tijekom rasprave više puta spominjalo u kontekstu poslova gospodarenja otpadom.

Većina oporbe napustila sabornicu

Mirela Ahmetović iz SDP-a zatražila je stanku, poručivši da njezin klub ne želi sudjelovati u onome što je nazvala Plenkovićevom predstavom.

Na tome nije stala, već je premijera optužila da je pogodovao „mafiji” i zaključila porukom da je on za SDP “najslabija karika”. Većina oporbe potom je napustila sabornicu.

Grmoja: ‘Plenković ili ne vodi Vladu ili je u talu s mafijom’

Predsjednik Nikola Grmoja iz Mosta ukazao je na detalj da Plenković kaže da s otpadom u Lici nema ništa.

“To može značiti dvije stvari: Ili on uopće ne vodi Vladu, samo je žeton mafije koja je trovala Hrvatsku, Liku, on nema nikakve ingerencije nad postavljanjem glavnog državnog inspektora, nema ništa s tim što je u silosu u Gospiću koji je u vlasništvu HBOR-a, on nema nikakve stvarne moći, čovjek ne upravlja Hrvatskom. Druga mogućnost je da je Plenković u talu s mafijom. Ne znam što je gore”, poručio je Grmoja.

Uslijedio je istup HDZ-ovke Majde Burić koja je oporbu nazvala “protuhama”, na što je reagirao Miro Bulj i dobio četvrtu opomenu, nakon čega je izbačen iz sabornice.

“Ne bi smio Pripuza izbaciti”, dobacio je Bulj, a Jandroković odgovorio da bi izbacio i njega da je izabran u Sabor, prenosi N1.

Raspudić: ‘Naša su stvarnost teške boje”

Nino Raspudić govor je počeo citiranjem stihova preminulog Gorana Bareta.

“Za razliku od onoga što će danas govoriti Plenković, a to je put ka sreći, naša stvarnost su teške boje”, rekao je Raspudić, spominjući sukob unutar EU oko novog proračuna, podizanju kamata na stambene kredite i uvođenje novih državnih nameta poput sidrenih cijena.

Zekanović o “političkoj nakazi”, Dončić o smeću u Lici

Šef SDP-a Siniša Hajdaš Dončić iznio je brojeve vezane za količinu otpada i vrijeme koje je trebalo DIRH-u da imenuje inspektora. “Znate kad je imenovan? Dan nakon prosvjeda u Zagrebu”. Dok god u Gospiću ima otpada, vratit ću se za ovu govornicu svaki tjedan, svaki mjesec”, poručio je Hajdaš Dončić, kojeg je HDZ-ova Marija Vrhovski upitala: “Kažete da vam Lika smrdi. Smrdi li vam Zagreb? Što se događa zadnjih dana”.

IDS-ov Dalibor Paus upozorio je da se “smeće koje se skrivećki dovozilo u Gospić sada skrivećki odvozi iz Gospića”.

“To je ta transparentnost i krivica koju nosi ova Vlada”, rekao je Paus.

Hrvoje Zekanović je nakon izlaganja Sandre Benčić poručio je da Frankenstein inspiraciju za svoje čudovište našao u “političkoj nakazi” koja se trenutno stvara u Hrvatskoj, a koja je sastavljena od Možemo, SDP-a i Mosta.

Benčić: ‘U 10 godina nikad nije preuzeo odgovornost’

Javila se Sandra Benčić iz Možemo!, poručivši Miri Bulju da je Pripuz tužio i nju.

“Premijer je današnju sjednicu najavio rekavši da se opozicija koja traži opoziv umjesto toga treba ispričati OPG-ovima u Ličko-senjskoj županiji. Opozicija se treba ispričati, a ne on koji je previdima i namjerom omogućio da se zatruje Gospić i Lika. Ne treba nas čuditi takvo prebacivanje odgornosti jer imamo premijera koji u 10 godina nikada nije preuzeo odgovornost. On nije znao ništa, a svi koji smo na to ukazivali smo histerični. On smatra da za politiku treba imati đon-obraz. Mi smatramo da je potrebno nešto drugo”, rekla je.

Bulj: ‘Plenković je glava hobotnice otpadne mafije’

“Glava hobotnice otpadne mafije je premijer Andrej Plenković. I to, narode, nemojte nikada zaboraviti”, poručio je sa saborske govornice Miro Bulj, prenosi N1.

Ustvrdio je da je sav kriminal oko otpada kontrolirao Andrija Mikulić, bivši glavni državni inspektor.

“To je jedan krak hobotnice, ali glava je Andrej Plenković”, kaže Bulj, dodajući da je ponosan jer se u Mostu ne boje spomenuti ničije ime i prezime, pa spomenuo Petra Pripuza.

“Što je jednako između HDZ i Možemo? Petar Pripuz. Cezar trovao, Cezar sanira…”, rekao je Bulj, koji je Plenkovića upitao je li istina da je lobirao da bivši glavni državni inspektor Andrija Mikulić dobije novi posao u Europolu.

Jandroković: ‘Slaba im je matematika’

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković najavio je kako očekuje burnu raspravu.

“Ovdje se radi o ljevici plus Most, slaba matematika za one koji žele rušiti Vladu. Mi smo već 10 godina za kormilom Hrvatske, bilo je situacija kad smo imali slabiji rejting, ali onda dođu izbori i to se sve vrati”, kaže predsjednik Sabora.

Deseto izvješće

Plenković će izvješće podnijeti deseti put otkako je 2016. godine preuzeo dužnost premijera, a bit će to njegovo treće takvo obraćanje u aktualnom, trećem mandatu na čelu Vlade. Prema saborskom Poslovniku, predsjednik Vlade dužan je jednom godišnje, tijekom jesenskog zasjedanja, izvijestiti zastupnike o stanju u zemlji.

U govoru će se osvrnuti na ključne događaje i probleme u proteklih godinu dana, Vladine aktivnosti te mjere kojima se nastoji unaprijediti životni standard građana i uvjete poslovanja. Očekuje se i predstavljanje smjernica za razdoblje koje slijedi.

Premijer govori do sat vremena

Plenković za izlaganje ima na raspolaganju najviše 60 minuta, a zastupnici mu tijekom govora neće moći postavljati pitanja ni replicirati. Nakon toga slijede obraćanja predstavnika 14 saborskih klubova, koji svaki imaju po 20 minuta za raspravu. Pojedinačne rasprave zastupnika nisu predviđene, a premijer se na kraju može ponovno obratiti Saboru u trajanju do 20 minuta.

Oporba traži Plenkovićev opoziv

Nakon rasprave o godišnjem izvješću na dnevnom redu je SDP-ov prijedlog za opoziv premijera, koji su potpisima podržala 54 zastupnika. Oporba traži njegovu političku odgovornost zbog slučajeva nezakonitog odlaganja otpada, među kojima je i slučaj u Lici.

U SDP-u tvrde da se ne radi o izdvojenom incidentu, nego o problemu koji povezuju s korupcijom i navodnim vezama dijela aktera iz sektora gospodarenja otpadom s ljudima na vlasti. Odgovornost za stanje u tom području pripisuju i predsjedniku Vlade.

Prethodna dva pokušaja

Posljednji prethodni pokušaj opoziva Plenkovića bio je u prosincu 2024. godine, kada je SDP, nakon uhićenja ministra zdravstva Vilija Beroša, pokrenuo inicijativu koju je potpisao 31 zastupnik. Sabor je 6. prosinca odbio prijedlog sa 76 glasova protiv i 64 za.

Zanimljivo je da je tada oporbeni Domovinski pokret pokrenuo inicijativu za opoziv Plenkovića početkom 2023. godine, navodeći niz razloga, među kojima su bile korupcijske afere povezane s JANAF-om i INA-om, zatvaranje sisačke Rafinerije, izostanak zdravstvene reforme i spora obnova nakon potresa. U obrazloženju su spominjali i aferu s porukama visokih državnih dužnosnika, poznatu kao afera „SMS”, odnosno poruke koje su otvorile pitanja odnosa premijerovih suradnika s čelnicima javnih poduzeća.

Prijedlog je u Saboru odbijen 3. ožujka 2023. godine: za opoziv je glasalo 56 zastupnika, a 77 ih je bilo protiv.

Objava Plenković oporbi: Odlaskom ste pokazali tko ste i što ste. Vlada se potvrdila kao sidro stabilnosti pojavila se prvi puta na Novi list.