Prijava

Vaša prijava

Tragovima prošlosti: o podrijetlu imena turopoljskih naselja


Tragovima prošlosti: o podrijetlu imena turopoljskih naselja

Učenici 6.c i 6.d razreda koji pohađaju Etno skupinu, posjetili su 22.9. područnu knjižnicu Galženica. Tamo su slušali predavanje Tragovima prošlosti: o podrijetlu imena turopoljskih naselja. Autor izlaganja, Josip Perković, rođeni je Velikogoričanin i radi kao asistent u Institutu za hrvatski jezik u Odjelu za onomastiku i etimologiju. Uz onomastiku on se bavi i dijalektologijom pa tako trenutno istražuje kajkavski govor Turopolja. U sklopu svoga doktorskog rada istraživao je kako su nastala povijesna i suvremena imena turopoljskih naselja. Saznali smo da su ta imena nastajala na različite zanimljive načine. Naselja su najčešće dobivala imena po seoskim starješinama ili važnim crkvenim ličnostima, zatim po rijekama ili potocima, po prirodnim značajkama područja na kojima su se nalazila, po biljkama, ali i po zanimanjima kojima se bavilo stanovništvo pojedinog sela. Ako ste se pitali je li Pleso dobilo naziv po plesu ili plijesni, imaju li Mala i Velika Buna veze sa Seljačkom bunom, je li Odra dobila ime po rijeci Odri, sve to mogli ste čuti na ovom zanimljivom predavanju. Tako smo saznali da je naselje Pleso dobilo ime po riječi “ples” koja je označavala proširenje rijeke. Rakarje je dobilo ime po ljudima koji su bili rakari po zanimanju. Kuče nemaju veze s kućama nego njihovo ime dolazi od riječi “kut” budući da se nalazilo u samom kutu Turopolja. Sasi su dobili ime po Saksoncima. Hrašće je dobilo ime po hrastu, Bukevje po bukvi. Okuje je dobilo ime po riječi “okuje” koja označava ostatke koji nastaju pri kovanju metala. Zanimljivo je da je baš u samom Okuju većinsko prezime bilo Kovačić. Mićevec je glasovnim i jezičnim promjenama vjerojatno nastao od imena Nikola- Mikula-Mikec. Velika Gorica nije dobila ime po “gori” nego po šumi jer su u stara vremena tako nazivali šume i govorili “idem u goru po drva”. Kako i sam autor kaže, ova tema je vrlo animljiva i opširna te se i sam još dvoumi oko podrijetla imena nekih naselja. Mnoge povijesne činjenice vezane uz njihov nastanak nisu zapisane nego ih je autor skupljao razgovorom sa starosjediocima samih naselja. Tako je nailazio na različite interpretacije imena pojedinih naselja pa je publici na volju ostavio odluku o verziji koja joj se više sviđa.

Iva Anić, prof.


Erasmus+ projekt „EkOdrživ“, Ekologija u nastavi 1A