Materinskim jezikom služimo se najbolje i najpreciznije jer je u nas usađen od naših početaka. Riječ je o jeziku kojim bismo trebali moći izraziti najširi raspon vlastitih misli i najnježnije nijanse svojih emocija.

Svjestan njegove važnosti, UNESCO je 1999. godine proglasio 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika, želeći nas podsjetiti na obvezu očuvanja vlastitoga jezika, ali i jezične raznolikosti na globalnoj razini.

Izumiranje koje prijeti brojnim jezicima širom svijeta prijetnja je i svijetu u cjelini, zbog bogatstva koje se na taj način gubi u nepovrat. Danas na svijetu postoji više od 7000 živućih jezika, a prema istraživanjima UNICEF-a polovici od tih jezika prijeti izumiranje.

Višejezična i multikulturalna društva postoje kroz svoje jezike koji prenose i čuvaju tradicionalno znanje i kulture na održiv način.

Globalno 40 posto stanovništva nema pristup obrazovanju na jeziku koji govore ili razumiju. Ipak, napredak se postiže u višejezičnom obrazovanju s rastućim razumijevanjem njegove važnosti, posebno u ranom školovanju, i većom predanošću njegovom razvoju u javnom životu.

Ovogodišnji Međunarodni dan materinskog jezika ističe ulogu mladih u oblikovanju budućnosti višejezičnog obrazovanja. Glasovi mladih o višejezičnom obrazovanju naglašavaju da je jezik više od sredstva komunikacije: on je ključan za identitet, učenje, dobrobit i sudjelovanje u društvu. Proslava naglašava važnost obrazovnih sustava koji prepoznaju i cijene jezik svakog učenika kako bi podržali uključivost i ishode učenja.

S uvjerenjem da kulturne i jezične raznolikosti pridonose miru, toleranciji i poštivanju drugih kultura, odnosno održivom društvu, UNESCO podsjeća da je temelj višejezičnog obrazovanja upravo kvalitetno obrazovanje na materinskom jeziku koje podupire učenje, opismenjavanje i usvajanje dodatnih jezika.

Upravo s ciljem očuvanja hrvatskog jezika – temeljne sastavnice hrvatskog identiteta i kulture, na prijedlog Matice hrvatske, Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor usvojili su prije dvije godine Zakon o hrvatskom jeziku kojim se prvi put u povijesti uređuje pitanje službene i javne uporabe hrvatskog jezika te osigurava sustavna i stručna skrb o njemu.

Ministarstvo kulture i medija putem nacionalnog programa Rođeni za čitanje promiče svijest o važnosti čitanja što kod djece doprinosi snažnijem, vedrijem i bržem razvoju i korištenju jezika, a kod roditelja jača svijest o njegovoj ljepoti.