Ove kalendarske godine, 2025., slavimo 11 stoljeća hrvatskoga glagoljaštva.
Davnu 925. g. povezujemo s najstarijim dokumentiranim spomenom hrvatskoga glagoljaštva, u pismima koje je tadašnji papa Ivan X. slao hrvatskom kralju Tomislavu.

925. godine održan je Prvi splitski crkveni sabor, jedan od ključnih događaja iz starohrvatske povijesti.

Jedno je od papinih pisama upućeno Tomislavu, kojega papa naziva kraljem. Zbog toga se 925. godina u predaji uzima kao početak hrvatskoga kraljevstva. U skladu s tom predajom, Hrvatski je sabor 2025. godinu proglasio »Godinom obilježavanja 1100. obljetnice hrvatskoga kraljevstva«.

Za kulturnu i crkvenu povijest hrvatskoga naroda 925. godina ujedno je i događaj s kojim je povezan najstariji dokumentirani spomen hrvatskoga glagoljaštva.

Nakon toga (dokumentiranog) početka 925. godine, uslijedila je više od tisućljeća duga povijest glagoljaštva na hrvatskim prostorima. Danas je bez poznavanja hrvatskoga glagoljaštva nemoguće opisati i razumjeti ne samo hrvatsku povijest nego i povijest europskoga kršćanstva u cjelini.

Bit se glagoljaškoga djelovanja može prepoznati u poznatim riječima iz kolofona hrvatskoglagoljskoga Misala hruackoga, koji je 1531. godine u Rijeci otisnuo slavni glagoljaš i humanist, biskup Šimun Kožičić Benja: Na Božju hvalu i hrvackago jezika prosvjećenje.

Iz Božje hvale na svojem jeziku (a ne na službenom latinskom) iznikla je glagoljaška kultura pismenosti koja je prosvijetlila hrvacki jezik. Pritom se treba sjetiti da je glagoljašima riječ jezik označavala i ‘jezik’ i ‘narod’.

Danas je glagoljica simbol hrvatskoga nacionalnog identiteta. Ona je i predmet znanstvenoga istraživanja, a svoje mjesto ima i u obrazovnome sustavu u sklopu nastave Hrvatskoga jezika i Povijesti te brojnih učeničkih glagoljaških skupina.

Zbog važnosti glagoljice u hrvatskoj kulturi i povijesti godine 2014. umijeće čitanja, pisanja i tiskanja glagoljice proglašeno je nematerijalnim kulturnim dobrom, a godine 2019. Hrvatski sabor dan 22. veljače proglasio je Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva.

U našoj školi obilježavamo i slavimo 11 stoljeća hrvatskoga glagoljaštva nizom aktivnosti, od kojih su dvije već realizirane.

20. veljače 2025. 3.a razred posjetio je Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu u sklopu Dana otvorenih vrata knjižnice. Cilj posjeta bilo je obilježavanje Dana NSK i Dana hrvatskoga glagoljaštva koji je i spomendan Republike Hrvatske. Učenici su prepoznali značaj NSK u društvu kao institucije od nacionalnog interesa.

Hrvatski sabor je za Dan NSK i Dan glagoljice i glagoljaštva proglasio 22. 2. jer je na taj dan 1483. godine dovršen Misal po zakonu rimskoga dvora. Na portalu Glagoljica.hr može se pogledati ovo posebno djelo hrvatske kulture i pisane baštine. To je prva knjiga tiskana na hrvatskom jeziku i najstarija knjiga otisnuta glagoljicom i važan je to dokaz da su Hrvati već u 15. stoljeću bili izrazito društveno, gospodarski i kulturno razvijen narod.

Učenici 2.c i 2.d posjetili su 20.2. Područnu knjižnicu Galženica i prisustvovali su predavanju o 11. stoljeća hrvatskoga glagoljaštva. Gošća-predavačica je bila dr.sc. Ana Mihaljević iz Staroslavenskog instituta.

Nastavak obilježavanja ove važne obljetnice i našeg školskog projekta slijedi….