Terenska nastava – posjet vojnom i podzemnom aerodromu i kompleksu Željava i Rastokama

U petak, 6. 11. 2026., prvi razredi (1.A, 1.B i 1.ZP) u pratnji razrednika Jelene Pivac, Marijana Ivankovića i Ivane Paulin te knjižničarke Tihane Strmo posjetili su aerodrom Željava uz stručnog vodiča koji je educiran o povijesti aerodroma, načinu funkcioniranja, ali i rasporedu tunela i prostorija ukopanih u planinu. Tijekom obilaska, imali su priliku istražiti  piste i tunele, te saznati sve  o njihovoj namjeni i važnosti tijekom hladnog rata. Vodič ih je upoznao s detaljima o radu aerodroma i pričama o zanimljivim događajima koji su se odvijali na tom mjestu.

Što su naučili?

Podzemni aerodrom Željava (Objekt 505) – Inženjersko čudo skriveno u planini

Zračna baza Željava, smještena uz planinu Plješevicu na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine, jedan je od najzanimljivijih primjera vojnoga aerodroma s podzemnom infrastrukturom u jugoistočnoj Europi.

Njezina važnost bila je prvenstveno strateška i vojna – bila je projektirana za zaštitu jugoslavenskog zračnog prostora i djelovanje ratnog zrakoplovstva u slučaju rata.

Kolike su bile uzletno-sletne staze?

Ukupno 5 USS-a.

Duljine približno 2.500–2.800 metara. (Koji bi to bio kodni broj?)

Međusobno povezane.

Tri se nalaze u Hrvatskoj, a dvije u BiH.

Željava se često uspoređuje s poznatim podzemnim vojnim bazama velikih svjetskih sila. Bila je jedan od najambicioznijih vojnih građevinskih projekata bivše Jugoslavije.

Zašto je bila toliko važna?

Podzemno sklonište za avione – u tri velike podzemne galerije moglo se smjestiti do 58 aviona MiG-21.

Zaštita od nuklearnog napada – objekt je projektiran tako da izdrži iznimno snažne napade i omogući nastavak rada u ratnim uvjetima.

Radarski sustav – na vrhu Plješivice nalazio se važan radarski položaj za rano otkrivanje neprijateljskih zrakoplova.

Zapovjedni centar – baza je imala komunikacijske, operativne i logističke kapacitete.

Velika operativna sposobnost – imala je pet USS-a, četiri ulaza za zrakoplove i vlastitu infrastrukturu za dugotrajan rad.

Stanje infrastrukture Željave

USS-e su duljine približno 2.500–2.800 m. Neke su površine oštećene eksplozijama 1992., a dio je desetljećima bio izložen propadanju.

Glavni tip zrakoplova: MiG-21

S obzirom na duljine staza, Željava je zanimljiva za analizu aerodroma kodnog broja 4.

Podzemne galerije bile su široke približno 15,5 m, a visoke približno 8–12 m. Kapacitet objekta navodi se do 58 zrakoplova MiG-21.

Zanimljivo je da je podzemna infrastruktura bila prilagođena geometriji MiG-a 21. Stoga mogućnost prihvata drugih tipova zrakoplova ne ovisi samo o duljini uzletno-sletnih staza nego i o njihovoj fizičkoj kompatibilnosti s podzemnim objektom.

MiG-21 sovjetski je nadzvučni borbeni zrakoplov, projektiran prvenstveno kao presretač. Bio je jedan od glavnih tipova zrakoplova korištenih u vojnoj zračnoj bazi Željava.

Raspon krila: 7,15 m

Prema rasponu krila od 7,15 m, MiG-21 pripada kodnom slovu A.

 To je posebno važno za Željavu: povijesna vojna infrastruktura nije nužno bila projektirana prema današnjim ICAO standardima za civilne aerodrome.

Povijesni razvoj i prestanak operativne uporabe aerodroma Željava

1968. godine – vojni aerodrom Željava (Objekt 505) pušten je u operativnu uporabu kao jedna od najvažnijih zrakoplovnih baza Jugoslavenske narodne armije (JNA).

1991. godine – aerodrom se intenzivno koristio tijekom ratnih operacija na području Republike Hrvatske, uključujući polijetanja borbenih zrakoplova radi izvršavanja vojnih zadaća.

1992. godine – prilikom povlačenja JNA minirane su uzletno-sletne staze i podzemni kompleks, čime je aerodrom teško oštećen i onesposobljen za daljnju operativnu uporabu.

Danas – aerodrom Željava nije u funkciji zračnog prometa. Sačuvani su dijelovi uzletno-sletnih staza i podzemne infrastrukture, ali kompleks nema uvjete za sigurno odvijanje zrakoplovnih operacija bez opsežne obnove.

Rastoke – “Male Plitvice”

– uz stručno vodstvo na lokalitetu Rastoke saznali su:

Rastoke su slikovito vodeničarsko naselje pokraj Slunja, poznato i kao „Male Plitvice”, koje se isplati posjetiti zbog nekoliko glavnih razloga:

• Bajkoviti slapovi i priroda: Rijeka Slunjčica se na svom ušću u Koranu prelijeva preko brojnih sedrenih barijera i kaskada (uključujući slapove poput Hrvojeva slapa, Viline kose i Buka), stvarajući idiličan krajolik jezera i brzaka.

• Povijesne mlinice: Starinske drvene vodenice izgrađene na sedrenim temeljima stoljećima su koristile snagu vode za mljevenje žita, a neke su i danas u funkciji (poput Jarebovih mlinica).

• Kulturna baština i status spomenika: Rastoke su zbog svoje specifične tradicijske arhitekture zaštićene kao spomenik kulture i upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

• Ljudska povijest i legende: Mjesto je poznato po pričama o vilama koje navodno noću izlaze iz skrovišta, kao i po tragovima bogate prošlosti (primjerice Napoleonov magazin).

• Filmska lokacija: U Rastokama su se nekada snimali kadrovi za čuvene filmove o Winnetouu.