Zaštita bistranskog kraluša i kravate kao nematerijalnog kulturnog dobra izuzetno je važna za očuvanje lokalnog, ali i hrvatskog identiteta. Tradicijska tehnika ručnog nizanja višebojnih zrnaca na isprepletene niti od konjske strune počela se primjenjivati na području Bistre krajem 19. stoljeća. Bistranski tradicijski nakit nosio se uz bistranjsku nošnju, tradicijsko ruho bistranskog kraja.

Uz  bistranski kraluš (žensku ogrlicu), bistranski tradicijski nakit uključuje i kravatlin (mušku kravatu), mašlin (ukrasnu iglicu u obliku leptir-mašne) te pas (ukrasni ženski pojas). Zanimljivo, bistranski kraluš sadrži pet dijelova: karu, gornji frk, donji frk, šlingu i pasicu. Osnovna tehnika izrade ženske ogrlice – kraluša, podrazumijevala je nizanje (navajanje) raznobojnih zrnaca na deset (5 + 5), dvanaest (6 + 6), šesnaest (8 + 8) ili dvadeset i dvije (11 + 11) uzajamno isprepletene niti (gornje i donje niti).

Projekt Ekomuzej Bistra je integrirani projekt kojemu je svrha da na temelju ekomuzejskih postulata omogućiti održivo i participativno upravljanje cjelokupnom baštinom bistranskog kraja te potaknuti razvoj kulturnih i turističkih sadržaja. Vrlo je važan i za zaštitu bistranskog kraluša i kravate kao nematerijalnog kulturnog dobra jer će omogućiti revitalizaciju i kontinuiranje umijeća izrade tradicijskog nakita kao dijela narodne nošnje te buduće prepoznavanje i valorizaciju ovog umijeća kao dijela identiteta bistranskog kraja te u konačnici i hrvatskog kulturnog identiteta.

The post Nematerijalna kulturna dobra – bistranski kraluš i kravata appeared first on Turistička zajednica Zagrebačke županije.