Danas je Veliki četvrtak, dan kojim počinju Dani Vazmenoga Trodnevlja, a na taj dan Crkva se spominje Posljednje večere na kojoj je Isus Krist, uoči muke i smrti, ustanovio Euharistiju i sakrament svećeništva.

Na Veliki četvrtak Krist je učenicima ostavio zapovijed bratske ljubavi. U svakoj se biskupijskoj zajednici ujutro na Veliki četvrtak slavi misa posvete ulja, na kojoj biskup i svećenici koji su dio dijecezanskoga svećenstva obnavljaju obećanja s ređenja. Blagoslivljaju se i ulja za slavljenje sakramenata: katekumensko ulje, ulje za bolesničko pomazanje i svetu krizmu.

Tijekom ovog trodnevlja, tradicionalno se izbjegavaju teži fizički radovi, ne zvone crkvena zvona, a u nekim područjima postoje posebni običaji kao što je vezivanje zvona.

Veliki petak – spomen Kristove muke

Veliki petak, jedini dan u godini bez mise u Katoličkoj Crkvi, posvećen je sjećanju na Kristovu muku, razapinjanje i smrt. Liturgija tog dana uključuje promišljanje o zlu i Kristovim patnjama, uz posebne obrede i pučke pobožnosti poput križnog puta. Post i nemrs su obavezni za katoličke vjernike, a običaji oko hrane variraju po regijama. Obred žudija, koji simbolizira straže kod Kristova groba, tradicionalni je u južnoj Hrvatskoj.

Velika subota – dan duboke tišine

Veliku subotu karakterizira duboka tišina, bez liturgijskih slavlja, s naglaskom na sakrament pomirenja. Dan završava Vazmenim bdijenjem, koje slavi uskrsnuće Kristovo, pobijedivši smrt i darujući život svima. Ovom prilikom, katekumeni primaju krštenje, simbolizirajući zajedništvo u Kristovoj smrti i uskrsnuću.

Dani Vazmenog Trodnevlja – Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota obično se nazivaju “svetima” ili “velikima” jer omogućuju ponovno proživljavanje središnjega događaj kršćanskoga otkupljenja te vjernike uvode u bitnu jezgru kršćanske vjere: muku, smrt i uskrsnuće Isusa Krista.

Objava S Velikim četvrtkom započelo Vazmeno trodnevlje pojavila se prvi puta na V'Gradu.