Velika Gospa, ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije, jedan je od najvažnijih katoličkih blagdana, a slavi se 15. kolovoza. Na taj dan, vjernici diljem Hrvatske i svijeta hodočaste u marijanska svetišta, prisjećajući se dogme katoličke vjere da je Blažena Djevica Marija, po završetku svoga zemaljskog života, dušom i tijelom uznesena u slavu neba, u zajedništvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom.

Prema katoličkom nauku, ovo uznesenje je završnica Marijina života, prikaz njezine potpune predanosti Bogu i primjer vrhunca koji je cilj svakog ljudskog postojanja. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo formalno je proglasio papa Pio XII. 1. studenog 1950. godine, iako tradicija slavljenja ovog događaja seže daleko unatrag, duboko u povijest kršćanstva.

U Starom zavjetu, Marija se pojavljuje kao simbol žene koja, sa svojim potomstvom, pobjeđuje zlo, dok Novi zavjet u Apokalipsi prikazuje ženu kao simbol nježnosti, ljubavi i nade.

Štovanje Blažene Djevice Marije ima duboke korijene u Hrvatskoj. Od najranijih dana hrvatske povijesti, Marija je čašćena kao “kraljica Hrvata” i “fidelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvata). Pralik Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta, najstariji prikaz Gospe u hrvatskoj umjetnosti, potječe iz druge polovice 11. stoljeća i pronađen je u crkvi sv. Marije u Biskupiji kod Knina. Taj povijesni artefakt otkrio je fra Lujo Marun 1892. godine.

Danas je Mariji u Hrvatskoj posvećeno čak 1162 vjerska objekta, uključujući osam katedrala. Među najpoznatijima su katedrale u Zagrebu, Splitu, Puli, Dubrovniku, Varaždinu, Poreču i na Krku, dok je katedrala u Gospiću posvećena Navještenju Blažene Djevice Marije.

Najpoznatija marijanska svetišta u Hrvatskoj uključuju Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, te brojna druga svetišta diljem zemlje. Na blagdan Velike Gospe, ova svetišta postaju središta okupljanja tisuća vjernika, koji dolaze u molitvi i zahvalnosti, tražeći Marijin zagovor i zaštitu.

Proslava Velike Gospe u našem kraju

U našem kraju, kao i drugdje u Hrvatskoj, Velika Gospa ima značajnu vjersku, kulturnu i društvenu ulogu. Vjernici se okupljaju u župnim crkvama kako bi prisustvovali svečanim misama, procesijama i drugim pobožnostima posvećenim Blaženoj Djevici Mariji.

Procesija je jedan od najvažnijih dijelova proslave Velike Gospe u Turopolju. Vjernici nose kip Blažene Djevice Marije kroz ulice grada, često uz pjesmu i molitvu, odajući počast Majci Božjoj. Procesiju prate i tradicionalni običaji, poput nošenja narodnih nošnji, koje su u Turopolju posebno bogate i živopisne.

Blagdan Velike Gospe u Turopolju nije samo vjerska svečanost, već i prilika za druženje. Nakon vjerskih obreda, ljudi se okupljaju na zajedničkim druženjima, gdje se često priređuju tradicionalni specijaliteti. Turopolje je poznato po svojoj bogatoj gastronomiji, a na ovaj dan posebno se pripremaju specijaliteti poput “štrukli”, “gibanica” i drugih autohtonih jela.

Osim toga, proslava Velike Gospe u Turopolju često je popraćena kulturnim i zabavnim programom, uključujući folklorne nastupe, koncerte te najmlađima najdraže – štandove s igračkama, balonima, licitarima.

Velika Gospa u Turopoljskom kraju tako predstavlja sintezu vjerske pobožnosti i bogate kulturne baštine, a proslava ovog blagdana svake godine okuplja ljude svih generacija, održavajući živom tradiciju koja je duboko ukorijenjena u identitetu ovog kraja.

Blagdan Velike Gospe u Vukovini