Na današnji datum, 15. listopada, obilježava se Međunarodni dan bijelog štapa, koji je globalni simbol neovisnosti i mobilnosti osoba s oštećenjem vida. Ovaj dan služi za podizanje svijesti o potrebama i postignućima slijepih i slabovidnih osoba diljem svijeta. Bijeli štap nije samo praktičan alat, već i simbol slobode, dostojanstva i jednakosti u kretanju i svakodnevnom životu​.

Jedna od ključnih figura na ovim prostorima u osposobljavanju slijepih bio je Vinko Bek, hrvatski tiflopedagog i humanist. Nakon što je diplomirao na Učiteljskoj školi, započeo je raditi kao učitelj, a njegov ključni doprinos slijepima započeo je dok je bio učitelj u Pučkoj školi u Bukevju.

Bek je 1889. godine postao prvi na jugoistoku Europe koji je u potpunosti prilagodio nastavu specifičnim potrebama slijepih učenika. U svom privatnom zavodu za slijepe, Bek je obrazovao slijepog dječaka Hinka Svobodu, s kojim je iste godine sudjelovao na javnom ispitu u Zagrebu, pokazujući napredak i mogućnosti koje obrazovanje može pružiti slijepim osobama​.

Bek je također izradio prvu hrvatsku početnicu s Brailleovim slovima, omogućujući slijepima da se obrazuju koristeći vlastiti jezik i pismo. Njegov pionirski rad postavio je temelje za daljnji razvoj obrazovanja slijepih na ovim prostorima, čineći ga jednim od najvažnijih promotora prava i edukacije slijepih osoba u regiji.

Vinko Bek bio je istaknuti hrvatski tiflopedagog, humanist i pionir u obrazovanju slijepih osoba. Rođen je 1. travnja 1871. godine u Ivanić-Gradu, a njegovo obrazovanje i karijera bili su usmjereni na unaprjeđenje života slijepih osoba. Nakon što je diplomirao na Učiteljskoj školi, započeo je raditi kao učitelj, a njegov ključni doprinos slijepima započeo je dok je bio učitelj u Pučkoj školi u Bukevju.

Godine 1889. osnovao je privatni zavod za slijepe u Bukevju, gdje je obučavao slijepog dječaka Hinka Svobodu. To je bio prekretnica u povijesti školstva na jugoistoku Europe, jer je Bek prvi put primijenio specifične prilagodbe u nastavi za slijepu djecu, koristeći Brailleovo pismo i metode koje su omogućavale učenicima da sudjeluju u redovnoj nastavi. Njegova strast za rad s djecom s oštećenjem vida nastavila se kroz cijelu karijeru.

Kasnije je postao ravnatelj Zavoda za slijepe u Zagrebu, institucije koja je kroz njegovu inicijativu postala vodeći centar za edukaciju slijepih osoba u regiji. Bek je razvio metodičke priručnike, obrazovne materijale, i osnovao institucije koje su nudile obuku i prilagodbu slijepim osobama kako bi postale samostalne članice društva. Osim što je uveo Brailleovu abecedu u hrvatske škole, radio je na osiguravanju pristupa obrazovanju za djecu s različitim vrstama invaliditeta.

Vinko Bek je iza sebe ostavio neizbrisiv trag u obrazovanju i skrbi za slijepe, a danas je njegov rad prepoznat kroz institucije poput Škole za odgoj i obrazovanje – Vinko Bek u Zagrebu, koja nosi njegovo ime kao znak zahvalnosti za sve što je postigao.

Objava Međunarodni dan bijelog štapa i pionirstvo Vinka Beka pojavila se prvi puta na V'Gradu.