Policija je dojavu o utapanju dobila u subotu oko 20 sati, nakon čega su odmah pokrenute mjere traganja te su oko 23,20 sati ronioci Antiterorističke jedinice Lučko pronašli tijelo državljanina Kenije koji je u Hrvatskoj boravio na privremenom boravku.

Na tijelu nisu pronađeni tragovi kaznenog djela te je prevezeno u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku radi daljnje obrade.

Upozorivši da je riječ o još jednom tragičnom slučaju koji se mogao izbjeći, policija je u nedjelu pozvala građane da za kupanje koriste isključivo uređena i službeno nadzirana kupališta.

Kao česte pogreške ističu ulazak u vodu odmah nakon jela, naglo rashlađivanje pregrijanog tijela te kupanje pod utjecajem alkohola, koji je jedan od glavnih čimbenika rizika kod utapanja, osobito među mladima.

Građanima se savjetuje i da ne skaču u vodu nepoznate dubine, ne plivaju sami, posebice ako nisu iskusni plivači ili boluju od kroničnih bolesti, te da poštuju upute i znakove spasilaca.

“Kako bi izbjegli tragične događaje i maksimalno povećali sigurnost kupača, podsjećamo građane da za kupanje koriste uređena kupališta koja su pod nadzorom stručnih službi” – poručuju iz policije.

Želimo upozoriti plivače na potencijalne opasnosti i pružiti savjete kako se ponašati na kupališnim mjestima, s toga kako bi se izbjegli tragični scenariji, savjetujemo i upozoravamo:

·         ne plivajte najmanje jedan sat nakon obroka – jedna od najčešćih pogrešaka, a koju čine mnogi među nama je ulazak u vodu nakon obroka,
·         ne plivajte ako ste konzumirali alkohol – upravo je konzumiranje alkohola jedan od glavnih čimbenika rizika kod utapanja, kako kod mladih, tako i odraslih osoba,
·         ne ulazite vrući u vodu – jedna od čestih pogrešaka koju čine mnogi od nas je da nakon dužeg boravka na suncu, ulazimo u vodu, kako bismo se osvježili i rashladili. Uvijek treba postepeno ulaziti u vodu, dati organizmu priliku da se pripremi i prilagodi, bez obzira koliko je more ili neka druga vodena površina topla. U protivnom, naše će tijelo u dodiru s hladnom vodom doživjeti šok,
·         ne skačite u vodu nepoznate dubine – moguća su ozbiljna ozljeđivanja,
·         ako niste posve zdravi, ne kupajte se na osamljenim mjestima, a ako bolujete od nekih kroničnih i težih bolesti, izbjegavajte kupanje na osamljenim i nesigurnim mjestima; budite u blizini ljudi, kako bi vam, ako zatreba, mogli priskočiti u pomoć,
·         imate li djecu, neprestano ih držite na oku – roditelji se nikada, pa tako ni na kupanju, ne smiju posve opustiti; djecu je potrebno neprestano imati na oku i brinuti se za njihovu sigurnost; među ljudima i u gomili, djeca se lako izgube, kao što se lako utope i u plićaku; jednako tako, nikada, ali baš nikada, ne računajte da se starije dijete može samo brinuti za mlađeg brata ili sestru; sigurnost djeteta vaša je dužnost, nikako drugog djeteta; nadzirite svoju djecu, čak i ako znaju plivati,
·         računajte da je plivanje u slatkoj vodi zahtjevnije od plivanja u moru (vodite o tome brigu) i voda često zna biti mutnija pa djeca teže percipiraju dubinu,
·         neplivači ili osobe koje slabije plivaju obavezno bi trebali koristiti pomagala za plivanje,
·         izbjegavati plivanje u samoći,
·         plivajte u blizini spasilaca te poštujte upute i znakove spasilaca,
·         dogodi li se nevolja, ostanite smireni, plutajte na leđima i mašite jednom rukom za pomoć i
·         ako u vodi uočite nekog u nevolji, odmah pružite ili potražite pomoć te pozovite nadležne službe na broj 192 ili 112.

Rijeke su najopasnije jer su protočne, imaju često virove, zatim usjeke i često mijenjaju svoj tok.

Jezera imaju nagle promjene dubine i temperature, odnosno, temperatura je u jezeru na površini toplija, a u dubini hladnija. Velik problem kupačima ponekad predstavlja i raslinje o koje se zapletu, pa se zbog panike do koje može doći, mogu i utopiti. Vrebaju i brojne druge nepredvidive posljedice, poput slomljene kralježnice, vrata ili noge nakon skakanja na glavu u nepoznate dubine.