Na današnji dan, 22. srpnja 1930. godine, u Domaslovcu kraj Samobora rođen je mons. Josip Frkin – svećenik čije je djelovanje obilježilo ne samo duhovni život vjernika nego i društvenu sliku Velike Gorice.

Svojim neumornim radom, hrabrošću i pastoralnim vizijama ostavio je dubok trag koji je i danas živ među njegovim župljanima i sugrađanima.

Svećenik kojeg nije slomio ni pritisak režima

Josip Frkin zaređen je za svećenika 1957. godine, u teškim vremenima za Crkvu pod komunističkim režimom. Svoju prvu župu preuzeo je u Okićkoj Svetoj Mariji, gdje je odmah osjetio težinu borbe između vjere i ideologije. Bili su to dani prijetnji, pokušaja atentata i otvorenih zabrana vjeronauka – no Frkin se nije povukao. Dapače, tražio je časne sestre koje će mu pomagati u radu s narodom, pa su ljudi iz okolnih sela počeli dolaziti po pomoć, lijekove i duhovnu utjehu. Njegova odvažnost i neposrednost ostali su prepoznatljiv znak njegova djelovanja.

– Ako nastaviš s vjeronaukom… mi te nećemo promašiti kao Galića, nego ćemo te po bijelom danu streljati na cesti! – prijetili su mu tadašnji lokalni komunistički dužnosnici, no svećenik nije odustajao. Dapače, jednom ga je – kako je sam svjedočio – narod zaštitio od atentatora stvaranjem živog zida nakon uskrsne mise.

Vizionar u pastoralu i u društvu

Mons. Frkin bio je poznat kao svećenik koji je znao prepoznati potrebe zajednice i u teškim okolnostima stvarati nove župe. Tako je i u Velikoj Gorici 1981. godine, kamo je stigao nakon 11 godina u Botincu, osnovao dvije važne župe: sv. Petra i Pavla te bl. Alojzija Stepinca.

Posebno snažan duhovni pečat ostavio je pokretanjem tradicionalnog velikogoričkog hodočašća u Mariju Bistricu, koje traje do danas. To hodočašće nije bilo samo pobožnost, nego i ispunjenje zavjeta danog 3. rujna 1991. – u najtežim danima Domovinskog rata. Tada je, usred molitvene skupine koja se okupljala kod jednog od brojnih župnih krajputaša, mons. Frkin zavjetovao Blaženoj Djevici Mariji da će, ako Velika Gorica njezinim zagovorom bude pošteđena ratnih razaranja, vjernici svake godine pješačiti Majci Božjoj Bistričkoj i natrag. Zavjet se pretočio u hodočasničku tradiciju koja i danas okuplja mnoge Gorčane – kao zahvala, molitva i svjedočanstvo vjere jednog naroda.

Desetljećima je vodio i Apostolat obitelji, organiziravši više od 70 bračnih susreta. Bio je dugogodišnji dekan Velikogoričko-odranskog dekanata i prvi svećenik koji je u Novi Zagreb stigao sa zadatkom osnivanja župe.

Čovjek iz naroda, svećenik s karizmom

U župi Navještenja Blažene Djevice Marije u Velikoj Gorici služio je punih 26 godina, sve do umirovljenja 2007., kada je proslavio i svoju zlatnu misu – 50 godina svećeništva. Preminuo je 11. srpnja 2010., u 80. godini života i 53. godini svećeničke službe.

Park koji nosi njegovo ime

Točno 13 godina nakon njegove smrti, Grad Velika Gorica odlučio je odati mu trajnu počast – park kod Milenijskog križa, podignut upravo njegovim zalaganjem, od 2023. godine nosi ime Park Josipa Frkina. Simbolično i zasluženo, jer kako je prilikom svečanog imenovanja rekao gradonačelnik Krešimir Ačkar:

– Mons. Frkin postavio je standarde i manifestacije u Velikoj Gorici. Milenijski križ koji ovdje stoji predstavlja mir, blagostanje i sve ono što je predstavljao njegov život.

Mons. Josip Frkin ostaje uzor svećenika koji je znao slušati narod, ali i hrabro stati pred vlast kada je trebalo braniti vjeru. Njegovo ime ostat će zapisano u duhovnoj i društvenoj povijesti Velike Gorice – ne samo kao župnika, nego kao čovjeka čija je vjera donosila nadu.

Objava Na današnji dan rođen je mons. Josip Frkin – svećenik koji je ostavio neizbrisiv trag u Velikoj Gorici pojavila se prvi puta na V'Gradu.