Danas se obilježava 18 godina od kornatske tragedije, najveće nesreće u povijesti hrvatskog vatrogastva, u kojoj je 30. kolovoza 2007. godine život izgubilo 12 mladih vatrogasaca iz Šibenika, Vodica i Tisnog.

Prilikom gašenja požara na otoku Kornatu poginuli su Dino Klarić, Ivica Crvelin, Ivan Marinović, Marko Stančić, Gabrijel Skočić i Hrvoje Strikoman, dok su od zadobivenih teških ozljeda u narednim danima preminuli Tomislav Crvelin, Ante Crvelin, Josip Lučić, Karlo Ševerdija, Marinko Knežević i Ante Juričev-Mikulin. Teško ozlijeđen u tragediji bio je i Frane Lučić, jedini preživjeli vatrogasac.

Povodom obljetnice, glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković izdao je zapovijed svim vatrogasnim postrojbama u Hrvatskoj. Tako će u subotu, 30. kolovoza, u 15:24 sati vatrogasci diljem zemlje formirati postroj vozila i vatrogasaca u odorama, a u 15:25 sati na vozilima će biti uključena svjetlosna i zvučna signalizacija u trajanju od jedne minute kao znak počasti.

Prije samog odavanja počasti održat će se prigodni govori te će vatrogasci zapaliti svijeće za sve poginule kolege.

Kobni dan na Kornatu

Požar je izbio u kanjonu Šipnate, a na teren je upućeno 23 vatrogasca helikopterom Mi-8. Skupina od 13 vatrogasaca našla se odsječena u nepristupačnom području, s premalo vode i bez mogućnosti da se spasi od nadolazećeg ognja. U nekoliko trenutaka došlo je do eruptivnog požara, naglog širenja plamena uzrokovanog kombinacijom terena, vegetacije i meteoroloških prilika.

Šestorica vatrogasaca poginula su na licu mjesta: Dino Klarić, Ivica Crvelin, Ivan Marinović, Marko Stančić, Gabrijel Skočić i Hrvoje Strikoman, dok su u narednim danima od teških ozljeda preminuli Tomislav Crvelin, Ante Crvelin, Josip Lučić, Karlo Ševerdija, Marinko Knežević i Ante Juričev-Mikulin.

Posljedice i pitanja

Tragedija je potresla Hrvatsku i otvorila brojna pitanja o sigurnosti vatrogasaca, uvjetima intervencije i sustavu zapovijedanja. Istrage i suđenja trajala su godinama, no odgovori na brojna pitanja i danas nisu do kraja jasni. Stručnjaci su događaj opisali kao eruptivni požar – rijetku i iznimno opasnu pojavu u kojoj se plamen širi silovito i munjevito brzo, ostavljajući ljudima gotovo nikakvu šansu za preživljavanje.

Jedini preživjeli vatrogasac, Frane Lučić, i dalje nosi posljedice tog dana, ali i simbolizira borbu da se ovakva tragedija više nikada ne ponovi.