Edukacija Šumoboraca o klimatskim promjenama i važnosti šuma u neutralizaciji ugljičnog otiska održana je u sve četiri osnovne škole na području Velike Gorice. Projekt Turopoljske udruge skauta „Tur“ ulazi u završnu fazu, a ako vremenske prilike dopuste, aktivnosti pošumljavanja trebale bi biti dovršene do sredine prosinca.

Više od dvjestotinjak učenika iz osnovnih škola u Novom Čiču, Vukovini, Velikoj Mlaki i Osnovne škole Eugena Kumičića sudjelovalo je u ovogodišnjem ciklusu edukativnih radionica. Cilj je bio približiti mladima aktualnu temu klimatskih promjena i osvijestiti kako promjenom životnih navika možemo smanjiti negativan utjecaj na okoliš. U provedbi projekta partneri su Hrvatske šume – Uprava šuma podružnica Zagreb te Javna vatrogasna postrojba Velika Gorica.

Posebno zanimljivo bilo je predavanje Ivana Sabljića iz Šumarije Velika Gorica, koji je učenicima približio svijet šume, opasnosti i štetnike koji ugrožavaju njezino zdravlje, ali i same posjetitelje. Učenici su tako saznali kako se prenosi mišja groznica, kako reagirati u susretu sa stršljenom, krpeljem ili gusjenicama hrastovog gubara te zašto su takva znanja važna za boravak u prirodi.

Voditelj projekta Alen Konjević naglasio je da šumarstvo nerijetko pati od negativnih percepcija u javnosti.
– U neznanju se često prenosi priča da šumari neselektivno sijeku šume radi vlastite koristi. No šumarstvo je prije svega ekologija i plansko gospodarenje šumama – pojasnio je Konjević.

Istaknuo je da se svake godine u Hrvatskoj posadi oko 9,5 milijuna mladih stabala, dok godišnji prirast šuma iznosi više od deset milijuna kubika drvne mase. Dopuštena sječa iznosi oko osam milijuna kubika, a realno je i manja. Danas je 49 posto kopnene površine Hrvatske pod šumom, što je iznad europskog prosjeka od 39 posto.

Štetnici i bolesti – tihi neprijatelji šuma

Tihana Pavelić iz Hrvatskih šuma upozorila je da veliki problem predstavljaju doseljeni štetnici na koje naše šume nemaju prirodnu otpornost. Zbog gljive Chalara fraxinea, Europa je gotovo ostala bez jasenovih šuma, a ni hrvatske nisu iznimka.

– U takvim situacijama nužna je konverzija, odnosno unošenje novih sadnica uzgojenih u rasadnicima – pojasnila je Pavelić učenicima u Osnovnoj školi Velika Mlaka.

Vatrogasci o pravilima i opasnostima

O požarnoj sigurnosti govorio je Roman Gotal iz Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica, podsjećajući na zabranu paljenja vatre na otvorenom prostoru od 1. lipnja do 31. listopada. No najveći problem, ističe, ostaju divlji deponiji otpada koji osim što onečišćuju prirodu, predstavljaju i veliku opasnost za izbijanje požara. Djeci je poručeno da prijave takve slučajeve bez straha – u interesu zaštite prirode.

Mali koraci – veliki učinci

Edukacija završava snažnom porukom: svatko može pridonijeti zdravijem okolišu. Djecu se potiče na vožnju biciklom i korištenje javnog prijevoza, jer jedan motor autobusa zamjenjuje stotinu osobnih vozila; na korištenje obnovljivih izvora energije te na odvojeno prikupljanje otpada.

Iako se o klimatskim promjenama sve više govori, ponavljanje i kontinuirana edukacija ključni su za usvajanje boljih životnih navika – zaključuju Šumoborci.

Objava Odgovornim ponašanjem do zdravijeg životnog okruženja pojavila se prvi puta na V'Gradu.