Zato je teško unaprijed odrediti koliko će stajati opremanje cijelog stana. Trošak ovisi o njegovoj veličini i broju prostorija, ali i o tome što već imate, kakve izvedbe namještaja birate te želite li sve kupiti odjednom.

Koliki budžet treba planirati za opremanje stana?

Najpraktičnije je trošak računati po prostorijama, a ne pokušavati unaprijed odrediti jednu svotu za cijeli stan. Dnevni boravak i spavaća soba obično nose velik dio troška jer se u njima nalaze neki od najvećih pojedinačnih komada namještaja.

Za stan od približno 55 četvornih metara, bez kuhinje i kućanskih uređaja, okvirni budžet za osnovni namještaj srednjeg cjenovnog ranga mogao bi izgledati ovako:

Ovaj izračun nije cjenik za opremanje svakog stana, nego primjer koliko se ukupni trošak može razlikovati ovisno o odabranim proizvodima. Veća garnitura, skuplji madrac ili prostraniji ormar lako podižu račun, dok se odabirom jednostavnijih modela i akcijskih ponuda može ostati bliže donjoj granici raspona.

Gdje se budžet najčešće pogrešno procijeni?

Problem obično nije jedan neočekivano skup proizvod, nego niz manjih troškova koji nisu bili uključeni u početni izračun. I nakon kupnje osnovnog namještaja često se pokaže da nedostaju noćni ormarići, police, dodatne stolice ili drugi manji komadi.

Prije kupnje zato je korisno podijeliti popis na nekoliko skupina:

• namještaj koji je potreban odmah
• komadi koji rješavaju nedostatak prostora za odlaganje
• namještaj koji može pričekati
• okvirni budžet za svaku prostoriju
• mogući dodatni troškovi dostave i unosa.

Druga česta pogreška je uspoređivanje proizvoda samo prema cijeni. Primjerice, kutne garniture Mima razlikuju se po izvedbi i funkcijama pa pri usporedbi nije dovoljno gledati samo cijenu. Garnitura s funkcijom ležaja ima dodatnu namjenu u odnosu na model bez nje, što može utjecati i na cijenu.

Kada opremate cijeli stan, i male razlike u cijeni pojedinih proizvoda brzo se zbrajaju. Ako na pet ili šest komada potrošite nešto više nego što ste planirali, početni budžet može se znatno povećati.

Što dobivate kada za neki komad platite više?

Viša cijena ima smisla kada donosi nešto što ćete stvarno koristiti. To može biti kvalitetniji materijal, veća korisna površina, bolja organizacija unutrašnjosti, dodatni spremnik ili funkcija zbog koje jedan komad namještaja obavlja dvije uloge.

Razlike u cijeni dobro se vide kada se uspoređuju ormari za spavaće sobe. Osim dimenzija i broja vrata, važno je provjeriti unutarnji raspored, osobito ako će to biti glavni ormar u sobi. Dobro organiziran veći ormar nekome može biti korisniji od jeftinijeg modela uz koji će ubrzo morati kupiti još jednu komodu.

Kod kreveta dodatni spremnik može biti praktičan u manjem stanu jer iskorištava prostor koji bi inače ostao prazan. Madrac je drukčiji primjer. Tu najniža cijena ne bi trebala biti glavni kriterij jer se radi o proizvodu koji se koristi svake noći i koji se obično ne mijenja često.

Zato višu cijenu treba promatrati u odnosu na ono što određeni model nudi i koliko će vam te značajke stvarno koristiti.

Treba li cijeli stan opremiti odjednom?

Ne treba, posebno ako bi takva kupnja previše opteretila raspoloživi budžet. Osnovne prostorije mogu se urediti prvo, dok police, pomoćni stolići, dodatne komode i slični elementi mogu doći kasnije.

Postupna kupnja ima i praktičnu prednost. Tek nakon što neko vrijeme živite u prostoru postaje jasno nedostaje li vam još mjesta za odlaganje, koristite li slobodan kut onako kako ste očekivali ili vam je umjesto još jednog komada namještaja zapravo korisniji slobodan prostor.

Ako se stan ipak oprema odjednom, pregled ponude prema prostorijama olakšava sastavljanje popisa i kontrolu ukupnog iznosa. Na stranici Namještaj Mima proizvodi su raspoređeni u različite kategorije. Prije narudžbe pregledajte potrebni namještaj i provjerite koliko odabrana kombinacija odgovara planiranom budžetu.

Što još može povećati trošak opremanja stana?

Kada se planira budžet, lako je usredotočiti se samo na cijene namještaja. Međutim, konačan trošak mogu povećati dostava, unos i montaža, osobito ako se istodobno naručuje više velikih komada. Prije kupnje zato vrijedi provjeriti koje su usluge uključene u cijenu, a koje se dodatno naplaćuju.

Dodatni troškovi mogu se pojaviti i tijekom samog uređenja. Nakon postavljanja osnovnog namještaja često se pokaže da nedostaje rasvjeta, ogledalo, još jedna polica ili neko drugo praktično rješenje koje nije bilo na početnom popisu. Pojedinačno to možda nisu veliki iznosi, ali zajedno mogu osjetno povećati ukupnu potrošnju.

Zato je dobro dio budžeta unaprijed ostaviti za takve troškove, umjesto da se cijeli raspoloživi iznos potroši na osnovne komade namještaja.

Gdje se može uštedjeti bez odricanja od funkcionalnosti?

Ne mora svaki komad namještaja imati jednak udio u budžetu. Više novca obično ima smisla izdvojiti za ono što se svakodnevno i intenzivno koristi, dok se kod pomoćnih stolića, polica ili jednostavnijih komoda može odabrati povoljnija izvedba bez većeg utjecaja na funkcionalnost prostora.

Vrijedi pratiti i akcijske cijene, ali samo za proizvode koji odgovaraju onome što ste već planirali kupiti. Popust nije stvarna ušteda ako zbog njega odaberete veći, skuplji ili jednostavno nepotreban komad namještaja.

Koliko stvarno košta opremanje cijelog stana?

Na našem primjeru osnovno opremanje stana od približno 55 četvornih metara iznosi između 3.800 i 5.600 €, bez kuhinje i kućanskih uređaja. Taj raspon nije pravilo za svaki stan jer konačan račun ovisi o broju prostorija, količini potrebnog namještaja i odabranim modelima.

Zato je pri planiranju najbolje krenuti od stvarnih potreba i raspoloživi budžet podijeliti po prostorijama. Najveće stavke treba odabrati prve, zatim dodati manje komade i na kraju provjeriti uklapa li se cijela kombinacija u planirani iznos.

Cilj zato nije pronaći najjeftiniji komad u svakoj kategoriji. Dobro opremljen stan trebao bi odgovarati načinu na koji se prostor koristi, a konačna cijena ima smisla tek kada se usporedi s onime što za taj novac stvarno dobivate.