Olimpijske su igre prebačene u 2021.godinu što je činjenica koja tebi odgovara. Kakvo je stanje s ozljedom, koliko sam imao prilike ćuti naporno treniraš. Kako izgleda radni dan i radni tjedan vrhunskog športaša u post operativno vrijeme?

MARTIN: Istina, Olimpijske igre su odgođene za godinu dana. Situacija sa kukom je sada mnogo bolja nego prije stupanja mjera. Imao sam vremena da se potpuno oporavim i vratim u rutinu treninga. Trenutno radim jedan ekstenzivniji, ne toliko intenzivan mikrociklus. Veslam 5x tjedno, vježbe snage i mišićne izdržljivosti 3x tjedno i još trening na biciklu 2x tjedno.

Negdje sam čitao da dio priprema radiš i u Prelogu, koji navodno ima solidne uvjete. Kakvo je stanje Jaruna, koja su mjesta na kojima se još pripremaš?

MARTIN: Posljednjih par godina, radi loših uvjeta na Jarunu, tražimo alternativu za treniranje u ljetnim mjesecima. Jarun, nažalost, u tim mjesecima nije više upotrebljiv za veslanje radi lokvanja i raznog vodenog bilja. Jezero Dubrava kod Preloga za sada se pokazalo dosta dobrim jer ima, osim velike vodene površine, mnogo popratnog sadržaja u blizini. Dobre ceste za voziti bicikl i uređenu teretanu. Volio bih kad bi se uredilo jezero Čiče, mislim da ima jako veliki potencijal da bude sportsko rekreacijski centar na vrlo visokom nivou.

PITANJE FINANCIRANJA ŠPORTA
Dopredsjednik si Hrvatskog olimpijskog odbora što je svakako čast za još uvijek aktivnog športaša. Koja obaveze proistječu iz toga, stigneš li ih obaviti i donose li one benefit za tebe, odnosno namjeravaš li i nakon karijere ostati u vrhu hrvatskog športa. Kakve su ti ambicije? Kako doživljavaš ljude koji vode hrvatski šport?

MARTIN: Nažalost, dobra volja, ambicije i znanje o sportu svih nas u HOO-u pada u vodu dok se ne riješi pitanje financiranja sporta. Proračun ovisi o igrama na sreću. Tako je npr. za ovu godinu kada su trebale biti Olimpijske igre, naš proračun bio za više od milijun kuna manji nego prethodne godine. Bilo kakva planiranja o ulaganju ili unaprjeđenje (obnova) infrastrukture nije moguća te se gleda kako uopće realizirati trenutne procese do kraja.

Koliko se sjećam imao si ambicija pokrenuti priču o veslačkom športu u našoj Velikoj Gorici. Jesi li zakucao na gradska vrata i kakvi su njihovi stavovi i razmišljanja? Činjenicu da imaš olimpijskog doprvaka zlatnog sjaja vrijedilo bi kvalitetno iskoristiti u cilju promidžbe i novog adresiranja Velike Gorice na kartu ne samo hrvatskog športa.

MARTIN: Kao što sam prije rekao, smatram da jezero Čiče ima veliki potencijal. Nisam još nikome prezentirao svoje planove i ideje, ali ih imam. Još uvijek sam vrhunski sportaš i smatram da mi je mjesto u čamcu, a nakon karijere ću sigurno nesebično pomagati svojom energijom i znanjem o sportu oko uređenja budućeg rekreacijsko športskog centra Čiče.

Rođeni su Vukovarac, Slavonci su mentalitetom i običajima ipak nešto drugo, drukčiji i temperamentniji ljudi negoli mi Turopoljci. Kako si se snašao u našem kraju i glupo je pitati ali ipak – kako su te primili Velikogoričani? Koliko uopće stigneš upoznavati ovaj kraj uz sve obaveze?

MARTIN: Inače, dio obitelji sa mamine strane, koja se djevojački prezivala Skrbin, veže se za ovaj kraj. Djed, mamin otac, rođen je u Roženici pokraj Pokupskog te je u svojoj mladosti s obitelji migrirao u Slavoniju, točnije Bapsku. Tako da imam i ja vaše “brežanske” krvi. Sviđa mi se život u Velikoj Gorici, tu živim sa svojom suprugom. Uživamo u vožnji biciklom po Vukomeričkim Goricama.

Martin, Damir (Vukovar, 14. srpnja 1988.), dvostruki svjetski i europski prvak te osvajač srebrnog odličja na Olimpijskim igrama 2012. godine u Londonu. 2016. godine postao je prvi Europljanin s vremenom ispod 6:40.0. Došao je u Zagreb iz Vukovara kao prognanik u studenom 1991. godine nakon pada grada. Kada mu je bilo jedanaest godina počeo je trenirati veslanje u VK Zagrebu, a nakon toga je prešao u VK Trešnjevka. Nakon Olimpijskih igara 2016. prelazi iz VK Trešnjevka u VK Croatia.
Osvajač je zlatne medalje sa svjetskog prvenstvu 2010. godine na Novom Zelandu u četvercu zajedno s Davidom Šainom, Martinom i Valentom Sinkovićem. Najbolji rezultat na ergometru 2000m mu je 5:48.4. U iznimno uspješnoj športskoj karijeri osvojio je : olimpijske medalje – 2 srebra; medalje na svjetskim prvenstvima: 2 zlata, 1 bronca; medalje na europskim prvenstvima: 2 zlata, 2 srebra; medalje na svjetskim prvenstvima za juniore: 1 srebro, te medalje na svjetskim prvenstvima za ml. seniore: 2 zlata.