Ogranak seljačke sloge Buševec proslavio je stotu obljetnicu osnutka. Osnovan u travnju 1920., kao prvo hrvatsko seljačko, prosvjetno i dobrotvorno društvo, Ogranak danas okuplja četiristotinjak članova. Polovica njih, kroz razne sekcije – najmasovnije su folklorna i dramska – aktivno sudjeluje u njegovu radu.

„Punih stotinu godina čuvamo tradiciju i odgajamo mlade ljude kako čuvati baštinu. Proputovali smo cijelu Hrvatsku, uzduž i poprijeko, ali i dobar dio svijeta“, kaže Nenad Rožić, predsjednik Ogranka. Govori da u svakome društvu, za njegov uspješan rad, treba postojati 'sveto trojstvo'.

„Morate imati ljude koji su zainteresirani da nešto rade i da to što rade i vole, morate imati dobre voditelje koji mogu te ljude voditi i usmjeravati i na kraju morate imati dobro rukovodstvo koje može 'skupiti novčeke' kako bi to sve funkcioniralo“, kaže Rožić. Prisutne na svečanoj sjednici upoznao je s europskim projektom "Buš eko?!" kojemu je krajnji cilj revitalizacija društvenoga doma u Buševcu. Za sjednice je prikazan i dokumentarni film o stoljeću rada Ogranka te su 'promovirani' novi počasni članovi. Nakon završetka sjednice otvoren je prostor Etno zadruge Buševec. U ime Zagrebačke županije, ali i kao izaslanik predsjednika Vlade RH, svečanosti je prisustvovao zamjenik župana Ervin Kolarec. Rekao je da je svako mjesto bogato onoliko koliko ima bogat društveni život.

„Ogranak seljačke sloge iz Buševca baštini tradiciju Turopolja, a svijetom prenosi ne samo stijeg Turopolja, nego i Velike Gorice, naše županije i Hrvatske u cjelini. Prepoznatljiv je po svojim aktivnostima i djelovanju, zbog čega i zaslužuje pomoć Županije. Zajedno s Gradom, podupirat ćemo sve njegove dobre programe i projekte“, rekao je Kolarec. Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar, ujedno i izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora, istaknuo je da je Ogranak primjer dobroga kulturnog rada, čuvara baštine i nositelje društvenoga života. Rekao je i da su članovi Ogranka, kroz povijest, bili preteče mnogih kulturnih događaja u velikogoričkome kraju, a takvi su i danas.

„Ogranak je pokazao i kako kultura može koristiti europske fondove. Kada dobije jednu kunu, od nje stvori tri“, rekao je Ačkar.