Prijava

Vaša prijava

Izazovi ovisnosti o nikotinu i e-cigarete


Ovisnost o duhanu jedna je od najvećih javnozdravstvenih prijetnji s kojima je čovječanstvo ikada bilo suočeno. Procjenjuje se da u Hrvatskoj od bolesti povezane s pušenjem godišnje umire oko 9000 osoba, što je svaka peta smrt. Podaci su to izneseni na stručnom skupu "Izazovi ovisnosti o nikotinu i e-cigarete" koji su Županija i Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije organizirali u prigodi obilježavanja Mjeseca borbe protiv ovisnosti (15. studenoga-15. prosinca).

Specijalistica epidemiologije Dijana Mayer iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo rekla je da je pušenje rizičan čimbenik za 33 karcinoma. Poznato je, nastavila je, pedesetak bolesti povezanih s korištenjem duhana. Također, upozorila je da zadnjih desetak godina raste korištenje e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda.

„E-cigareta nije obična vodena para. Ona u sebi sadrži nikotin i druge štetne tvari. Postoje dokazi koji govore da e-cigarete mogu utjecati na kvalitetu zraka u zatvorenom prostoru, a osobe koje borave u tom prostoru udišu aerosole koji sadrže nikotin“, rekla je Mayer dodavši da su e-cigarete „samo manje zlo od cigareta“. Govoreći o grijanim duhanskim proizvodima rekla je da oni „nemaju katrana, ali imaju svo drugo smeće kao i cigarete“. O nikotinskim vrećicama - kako je za skupa rečeno najnovijoj pošasti koju je pokrenula duhanska industrija - govorio je Martin Ćuk, specijalist pedijatrijske nefrologije iz Klinike za dječje bolesti Zagreb. Rekao je da su nikotinske vrećice na tržište došle 'ispod žita'.

„One ne sadrže duhan, nego dehidrirani nikotin koji se dobiva ekstrahiranjem i ima različite okuse, od voća i drugih aroma, koji mogu privući potencijalne potrošače“, rekao je Ćuk, dodavši da jedna nikotinska vrećica zamjenjuje 20 cigareta.

„Ovisnost o nikotinskim vrećicama također je ovisnost o nikotinu“, upozorio je Ćuk. Specijalistica psihijatrije Irena Rojnić Palavra, iz Klinike za psihijatriju Sveti Ivan, rekla je da podaci govore da je očekivano trajanje života pušača najmanje deset godina kraće od života nepušača.

„U Hrvatskoj puši nešto više od trećine odraslih osoba, što nas svrstava u sam vrh ljestvice pušača u Europi“, rekla je Rojnić Palavra.