U prostorijama Tehnološko – inovacijskog centra u Virovitici jučer je održan sastanak Vlade RH sa županima, predstavnicima Udruge gradova u Republici Hrvatskoj i Hrvatske zajednice općina.

U ime Zagrebačke županije sjednici je nazočio zamjenik župana Damir Tomljenović.

Premijer Plenković u svom je uvodnom govoru pohvalio sve poteze koji su doveli do veće funkcionalne i fiskalne decentralizacije, a što je bila želja svih župana iskazana na prvom sastanku u Zagrebu. Tome je, naglasio je, posebno pridonio novi paket poreznih zakona koji stupaju na snagu od 1. siječnja 2024., a koji je dodatno ojačao lokalnu autonomiju i nadležnosti u području porezne politike. Podsjetimo da je prvi sastanak u ovakvom formatu održan u Zagrebu, 19. prosinca 2016. godine, radi uspostave načela partnerstva u komunikaciji sa svim hrvatskim županijama, gradovima i općinama. Tada je dogovorena praksa redovitog usklađivanja višerazinskog upravljanja Hrvatskom, radi njezinoga ravnomjernog regionalnog razvoja.

Na dnevnom redu našle su se i teme Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH koje je predstavio potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, zatim financijska potpora JLRS-u za podizanje kvalitete obrazovanja o čemu je govorio ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs te pitanje industrijske tranzicije Hrvatske i jačanje regionalnog gospodarstva koje je obrazložio ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić.

Govoreći o gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj, premijer Plenković naglasio je da je ona vrlo stabilna i konsolidirana, s projiciranim rastom BDP-a od 2,8 posto, inflacijom koja se smanjuje, smanjenim udjelom javnoga duga u BDP-u koji je na 60,7 posto te visokim stupnjem povjerenja građana u javne financije iskazanom pri ulaganju u državnu obveznicu i trezorske zapise. Uz to, naglasio je, Hrvatska ima najviši kreditni rejting u svojoj povijesti. Stopa zaposlenosti u mandatu ove Vlade podignuta je sa 63 na 71 posto, dok je stopa nezaposlenosti smanjena s 10 na 5 posto. Prosječna neto plaća porasla je u proteklih sedam godina za 54 posto, dok je minimalna plaća u istom razdoblju porasla za čak 103 posto, a mirovine su prosječno povećane za 192 eura.