Prve ovogodišnje kornjače uhvaćene na području Zagrebačke županije udomljene su u Zoološkom vrt Grada Zagreba u sklopu projekta „Spas za barske – stop za invazivne kornjače“ kojeg provodi Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije a financira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
15 mužjaka i 18 ženki crvenouhih kornjača nastavit će svoj život u kontroliranim uvjetima. Najmanja i najlakša kornjača je teška svega 15 grama, a najteža čak 2,56 kilograma. Najmanja kornjača je dužine oklopa svega 9,7 cm a najveća čak 24,6 cm.
Jezera s područja Zagrebačke županije posljednjih godina nastanile su invazivne strane kornjače koje ugrožavaju našu domaću barsku kornjaču. Invazivne, crvenouhe kornjače su veće, agresivnije i brzo se nameću preotimajući stanište, hranu, mjesta za sunčanje i gniježđenje našim zavičajnim barskim kornjačama. Smanjuju stopu preživljavanja barske kornjače i negativno utječu na cijelu vodenu zajednicu te prenose uzročnike bolesti poput bakterije Salmonella.
„Kako bismo zaštitili autohtonu vrstu, kroz projekt „Spas za barske – stop za invazivne kornjače“ drugu godinu za redom izlovljavamo invazivne kornjače kojima nije mjesto u našim jezerima pomoću sunčališta i vrša. Hvatanje kornjača pomoću sunčališta je neinvazivna metoda i ne ozljeđuje kornjače. U sredini se nalazi mreža koja sprječava bijeg, a kornjače mogu slobodno plivati. Vrše se postavljaju uz obalu i u njih se stavljaju mamci. Dio vrše se uvijek nalazi iznad vode kako bi kornjače koje uđu u vršu mogle disati.“ – istaknula je ravnateljica Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije Tatjana Masten Milek te nadodala da je vrijednost projekta 265.445,38 EUR a financira ga Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
„Briga za autohtone vrste otvara nam izazove vezane uz zbrinjavanje jedinki invazivnih vrsta životinja. Institucije međusobnom suradnjom i zajedničkim radom mogu pronaći kvalitetna rješenja u korist dobrobiti svih životinja. Upravo to potvrđujemo primjerom premještanja crvenouhih kornjača iz Zagrebačke županije u Prvo maksimirsko jezero. To je jezero u sklopu projekta Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II) uređeno na način da crvenouhe kornjače u njemu mogu živjeti, no da ga ne mogu napustiti kako bi se proširile na okolnu prirodu“, kazao je Damir Skok, v. d. ravnatelja Ustanove Zoološki vrt Grada Zagreba.