U organizaciji Zagrebačke županije održana je konferencija „Novi izazovi razvoja ekološke poljoprivrede“ s ciljem poticanja regionalne i lokalne samouprave te središnje države na kreiranje i provedbu mjera i aktivnosti koje će doprinijeti bržem razvoju ekološke poljoprivrede, koja je okupila brojne ekološke proizvođače s područja županije.

Konferencija je nastojala ponuditi odgovore na pitanja kakvo je stanje ekološke poljoprivrede, koji su glavni izazovi razvoju ekološke poljoprivrede i što se po tom pitanju mora i može učiniti na razini EU, Republike Austrije, Republike Hrvatske i Zagrebačke županije.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak, ujedno i izaslanik predsjednika Vlade RH kazao je kako je Ministarstvo partner ekološkim proizvođačima te da planira djelovati u dva segmenta. „Otvorit ćemo natječaj za prerađivačke kapacitete u ekološkoj proizvodnji kako bismo zadržali na našem tržištu ratarske kapacitete koje sada u velikom broju izvozimo. Također, potrebno je i povećati svijest potrošača da kupuju ekološke proizvode i znaju prepoznati njihovu vrijednost“, izjavio je Majdak.

U ime Zagrebačke županije konferenciji je nazočio zamjenik župana Ervin Kolarec koji je istaknuo kako je Zagrebačka županija vodeća hrvatska regija po pitanju izdvajanja za poljoprivredu i ruralni prostor te da je s afirmacijom ekološke proizvodnje počela prije više od 20 godina. „U 2024. godini izdvojili smo preko 300 tisuća eura za ekološku proizvodnju, a ekološki proizvođači mogli su ostvariti maksimalnu potporu u iznosu do 20.000 eura“, naglasio je Kolarec.

Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak, čiji je Ured bio i suorganizator konferencije naglasila je kako tržište i ekonomska potražnja moraju biti osnovica za bavljenje ekološkom poljoprivredom. „Ono što definira EU jest europski zeleni plan koji do 2030. godine predviđa 25 posto površina pod ekološkim uzgojem. Ono što predstavlja problem jest ostanak mladih u ruralnim prostorima gdje moramo kao zemlja članica sami napraviti iskorak u tom smislu. Dobar je pokazatelj što mi imamo nešto veći udio mladih poljoprivrednika do 40 godina, kao nositelja proizvodnje“, rekla je Glavak.

Marijana Petir, potpredsjednica Saborskog odbora za poljoprivredu istaknula je kako se mora doći do redefiniranja pravila zelene javne nabave kako bi se barem 20 posto ekoloških proizvoda našlo na domaćem tržištu. Također, istaknula je kako godišnje građanin Republike Hrvatske za ekološke proizvode potroši samo 24 eura što je izuzetno mala svota, stoga se mora raditi na promociji eko hrane među potrošačima.

Drugi suorganizator konferencije bio je Ured Saveznog ministarstva poljoprivrede, šumarstva, regija i vodnog gospodarstva pri Veleposlanstvu Republike Austrije u Zagrebu. Veleposlanik Josef Markus Wuketich kazao je kako u Austriji ima preko 24 tisuće ekoloških gospodarstava i da se na 27 posto površina gospodari ekološki.

David Pejić, direktor „Zrno Eko Imanja“ u općini Dubrava i najbolji ekološki poljoprivrednik u EU u 2022. godini obrađuje 20 hektara površine i zapošljava oko 40-ak ljudi te u svom proizvodnom asortimanu nudi preko 150 certificiranih ekoloških proizvoda. „Domaći potrošači traže ekološko povrće i voće, a u tome smo na nacionalnoj razini dosta deficitarni, i u tome vidim perspektivu za hrvatsku poljoprivredu“, rekao je Pejić osvrnuvši se na predrasudu da su ekološki proizvodi i ekološka proizvodnja skupi. „Kada uzmemo u obzir da ekološki proizvodi ne narušuju zdravlje pojedinca i okoliša, onda oni ispadaju jeftiniji od konvencionalnih. Ono što je važno je da ekološka poljoprivreda i ekološki uzgoj stvaraju preduvjete za rast ruralne zajednice, za povratak mladih u ruralne krajeve, tako da to nije samo pitanje cijene nego i strategije našeg društva“, naglasio je Pejić.

O stanju i perspektive razvoja ekološke poljoprivrede izlaganje je imao dr.sc. Darko Znaor, izvršni direktor Avalon Foundation, a o klimatskim promjenama kao prijetnji ekološkoj poljoprivredi govorio je prof.dr.sc. Branko Grisogono, atmosferski fizičar, profesor na Geofizičkom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu.

U sklopu konferencije održan je panel s raspravom na kojem je uvodno izlagao Nikolaus Berlakovich, predsjednik Poljoprivredne komore Gradišće i 1. potpredsjednik Europskog udruženja poljoprivrednika COPA. Govoreći o austrijskom iskustvu, rekao je da u Gradišću ekološka proizvodnja zauzima oko 38 posto površine. Pohvalio je suradnju sa Zagrebačkom županijom i pokretanjem zajedničkog projekta 2022. godine čiji je cilj bio poduprijeti poljoprivrednike na području Zagrebačke županije da se bave ekološkom poljoprivredom.

Na panelu se govorilo o nabavi repromaterijala za ekološku proizvodnju, promociji eko proizvoda, označavanju, administrativnim preprekama, strateškim dokumentima i ostvarenju zadanih ciljeva, organizaciji ekoloških poljoprivrednika kako bi lakše zajednički nastupili na tržištu, zelenoj javnoj nabavi.

Uz Berlakovicha, panelisti su bili voditelj Službe za vinarstvo i uređenje tržišta u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Juraj Orenda, Josip Kraljičković, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije, Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore i David Pejić, najbolji ekološki poljoprivrednik u EU u 2022., direktor „Zrno Eko Imanja“ Habjanovac, Dubrava.