Prvi put nakon lokalnih izbora, održan je sastanak Vlade Republike Hrvatske sa županima te predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina. Sastanci sa županima se održavaju redovito posljednjih devet godina, a na sastanku je predstavljen niz zakonskih izmjena koje bi trebale pridonijeti ravnomjernom razvoju svih dijelova zemlje. U ime Zagrebačke županije 18. sastanku Vlade RH i župana nazočio je župan Stjepan Kožić.

Glavna tema sastanka bila je unapređenje zakonodavnog okvira za ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske, prilikom čega je premijer Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković poručio da su četiri stupa suradnje na kojima je utemeljeno višerazinsko upravljanje Hrvatskom – strukturirani dijalog, fiskalna i funkcionalna decentralizacija te realizacija zajedničkih projekata – koji su doveli do vidljivog napretka u razvijenosti svih krajeva Hrvatske.

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman, čiju je dužnost jučer potvrdio Sabor, na sastanku je predstavila novi Zakon o regionalnom razvoju na kojem je radio njezin prethodnik Erlić, a koji će za par dana biti u javnom savjetovanju.

„Kroz Zakon stavljamo veći naglasak na javne politike koje smatramo važnima u kontekstu regionalnog planiranja, a one se odnose na demografiju, socijalne mjere, gospodarstvo i prostorno-okolišne mjere. Zakon predviđa da se u poveznici na ove mjere definiraju strateški planovi na regionalnoj i na lokalnoj razini“, navela je Mikuš Žigman.

Zakonom se po prvi put definiraju i ciljevi održivog urbanog razvoja koji se odnose na razvoj pametnih i povezanih gradova, na razvoj zelenih gradova kako bi se poboljšala otpornost urbanih sredina na klimatske promjene, isto tako na razvoj gradova sa snažnim zelenim gospodarstvom. Između ostalog, naglasak se stavlja i na industrijsku tranziciju regija u vidu suradnje između gospodarstva i akademskog sektora.

Zakon koji se predlaže ne zadire u način izračuna indeksa razvijenosti jer je trenutačan model optimalan, ali se mijenja razdoblje ocjenjivanja i razvrstavanja prema stupnju razvijenosti s tri do pet godina. Mikuš Žigman također je navela kako su kroz nacrt zakona pokušali obuhvatiti sve dobre prakse iz postojećeg zakona, modernizirati i unaprijediti odredbe te uskladiti zakon s drugim propisima.

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić predstavio je koje će novine donijeti novi Zakon o gradnji i Zakon o prostornom uređenju, koji će u javno savjetovanje ići u srpnju, a planirano donošenje je do kraja 2025.

Plan Vlade je pojednostavniti i ubrzati procedure oko donošenja novih prostorno-planskih dokumenata u Hrvatskoj, s obzirom na to da već traje postupak transformacije starih analognih u nove digitalne prostorno-planske dokumente s jedne strane, a s druge strane da se ubrza procedura ishođenja građevinskih dozvola, prije svega za obiteljske kuće i višestambene zgrade.

Tako se, između ostalog, uvodi nova namjena zemljišta - "priuštivo stanovanje" te se omogućuje jedinicama lokalne samouprave suradnju s državom ili s privatnim investitorom u svrhu gradnje zgrada za priuštivo stanovanje kroz institut prava građenja, a pojednostavit će se i procedure za izgradnju građevina javne i društvene infrastrukture.

Bačić je najavio i da će se do kraja godine izmijeniti Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, naglasivši kako to nije nova legalizacija, već izmjene izlaze u susret građanima koji su propustili rok za podnošenje zahtjeve za legalizaciju njihovih kuća ili zgrada izgrađenih do 21. lipnja 2011. godine, a što im stvara probleme.

Premijer Plenković zaključno je rekao da se format održavanja ovakvih sastanaka pokazao itekako korisnim te su ga u novom zakonu odlučili institucionalizirati. „Imat ćemo i Vijeće za regionalni razvoj koje će na temelju zakonske podloge redovito provoditi konzultacije između Vlade, župana i čelnika Udruge gradova i općina“, rekao je.

Inače, sastanku Vlade RH sa županima prethodio je kolegij župana Hrvatske zajednice županija.