Blagdan sv. Lucije, zaštitnice Turopolja, dan je Velike Gorice, a svečanoj akademiji, upriličenoj u prigodi dana ovoga grada - najvećega u županiji i šestoga u Republici Hrvatskoj, prisustvovao je i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.

Nakon uvodna govora predsjednika Gradskoga vijeća Tome Vidovića, koji je rekao da su uspješno realizirani projekti pridonijeli kontinuiranom povećanju životnog standarda, gradonačelnik Dražen Barišić još jednom je podsjetio na projekt „Gorica 20.20“ - program od 20 ključnih gradskih projekata koji se planiraju realizirati do 2020. godine.

„Rezultat je to želja i potreba naših građana, program koji su kreirali oni sami. Danas, u 2016. na pola smo puta njegove realizacije. Za naš je grad od posebne važnosti skori završetak gradnje novoga putničkog terminala međunarodne Zračne luke „Dr. Franjo Tuđman“, te povezivanje Velike Gorice sa Zagrebom šinskim vozilom. Od onoga što je pred nama ističem i projekt aglomeracije Velika Gorica, gradnju sustava vodoopskrbe i odvodnje i novog pročistača otpadnih voda vrijednog više od 50 milijuna eura. Deseci kilograma projektne dokumentacije i dozvola konačno su spremni za aplikaciju na EU fondove i raspisivanje prvih natječaja“, rekao je Barišić. Istaknuo je i projekt novog sustava grijanja, koji će građanima omogućiti jeftinije i ekološki prihvatljivije grijanje od postojećih toplana, te skori početak gradnje gradskog bazena.

„Gradnja zatvorenog bazena obilježit će iduću godinu i bit će kruna društvenoga standarda kojega Grad može pružiti svojim stanovnicima“, rekao je Barišić, dodavši da se s veseljem očekuje i gradnja središnjeg centra Hrvatske pošte na zapadnom i gradnja novog Veterinarskog instituta na istočnom ulazu u Veliku Goricu.

Župan Stjepan Kožić, čestitavši gradonačelniku i njegovu timu na dosad učinjenom za boljitak građana Velike Gorice, podsjetio je na ulaganja županije u gradnju komunalne infrastrukture u poduzetničkim zonama, u poljoprivredu, prije svega na ulaganje u gradnju Distributivnog centra za voće i povrće, u što je Županija dosad uložila 17 milijuna kuna. Također govorio je o skorom početku realizacije 100 milijuna eura vrijednoga projekta vodoopskrbe istoka županije, o širokopojasnom Internetu, o projektu integriranoga javnog prijevoza, te posebno o kapitalnim ulaganjima u školstvo.

„Naš Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu, godišnje koristi oko 40 posto ukupnoga proračuna“, istaknuo je župan. Govorio je i o poreznoj reformi, rekavši da se nada da lokalna i regionalna samouprava u 2017. godini neće imati manje prihode i da će moći realizirati sve ono što je planirano.

„Proračun za iduću godinu povećali smo za devet posto. Išli smo na način da vjerujemo Vladi i najavljenim kompenzacijskim mjerama“, rekao je župan. Naglasio je i da lokalna i regionalna samouprava najbolje prepoznaju i najbrže realiziraju potrebe na svome području i da o tome treba razmišljati kod mogućega regionalnog preustroja RH.

Premijer Andrej Plenković naglasio je da će Vlada RH suradnju sa županijama, gradovima i općinama razvijati u duhu partnerstva, u duhu osluškivanja prioritetnih razvojnih projekata.

„Posjetio sam, u manje od dva mjeseca 16 županija kako bi u ranoj fazi rada imao trenutni refleks što je za pojedine gradove i županije od strateškog značaja, kao bi Vlada i svi resori mogli dati doprinos ravnomjernom regionalnom razvoju“ rekao je Plenković. Ponovio je da su, bez obzira na određene izmjene zakona u sklopu porezne reforme, u državnome proračunu za 2017. predviđena odgovarajuća sredstva „i kada je riječ o decentraliziranim sredstvima i kompenzacijskim mjerama i pomoćima“. Osiguran je iznos od 4 milijarde kuna, dodao je premijer, kako bi sve jedinice lokalne i područne samouprave mogle normalno funkcionirati. Naglasio je da je za njegovu Vladu prioritetan ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske.

„Nejednakosti su očite, što više putujete Hrvatskom postajete svjesniji tih razlika. To nam nameće i obvezu i zadaću da zajednički radimo na njihovim smanjivanjima, pritom učinkovito koristeći dodanu vrijednost koju imamo kroz sedmogodišnji proračun EU, a koji će nam pomoći da zaokružimo financijsku konstrukciju za pojedine važne projekte“, zaključio je Plenković.