Rekonstrukcija županijske prometnice od Klinča Sela do Pisarovine preduvjet je 'otvaranja' novih investicija u Gospodarskoj zoni Pisarovina, komunalno potpuno opremljenoj, gdje četrdesetak investitora ima kupljeno zemljište.

Preduvjet je to i sigurnijega prometa za stanovništvo dviju općina, ali i lakše poslovanje već postojećih gospodarstvenika, poput Köning metalla, koji s više od 250 zaposlenih, u Pisarovini proizvodi (limene) dijelove za svjetsku automobilsku industriju. Svjesna je toga i Županija, pa u rekonstrukciju 10,5 kilometara prometnice ulaže, posredstvom Županijske uprave za ceste (ŽUC), oko 11,5 milijuna kuna. Pojedine dionice ove prometnice, kaže Zdenko Majzec, ravnatelj ŽUC-a, proširit će se na šest metara, na pojedinim će se postojeći asfaltni sloj preasfaltirati s dva nova sloja, a dijelovi ceste će dobiti i novi tamponski sloj. Radovi su u tijeku, a kompletna rekonstrukcija trebala bi završiti do kraja ove godine. S onime što je dosad napravljeno, za obilaska općine Pisarovina, upoznao se župan Stjepan Kožić. Iznova je ukazao na nedostatna sredstva koja, temeljem zakona, prihoduje ŽUC.

„Osnovni izvor prihoda je naknada koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila, a ona se nije mijenjala od 2002. godine. Koliko su u međuvremenu porasli ulazni troškovi, poput bitumena, kamenog materijala, radne snage... ne treba govoriti. Dakle, prihodi ŽUC-a su vrlo skromni, pa se on, kako bi se mogle sanirati najugroženije županijske prometnice, i kreditno zadužio za 50 milijuna kuna“, podsjetio je župan, koji je obišao i proizvodne pogone Kralja metala alati i Kralja metala kovnica, dviju tvrtku iz grupacije Köning metalla. S ponosom je ustvrdio da se radi o tvrtkama koje šire proizvodnju i sve što proizvedu izvoze. Prema riječima Daniela Martinka, operativnog direktora Kralja metala alati, u tri proizvodne hale rade se dijelovi za Mercedes, Audi, BMW, Porsche...

„Razvoj automobila je nezaustavljiv. Kada potpišemo ugovor za neki novi model imamo posao za barem deset godina, koliki je vijek jednoga modela. Posla ima dovoljno, no problem su kadrovi (alatničari, CNC operateri, inženjeri strojarstva; op.a.). Školovanje u Hrvatskoj nije adekvatno. Ono što se nauči u školi minimum je potrebnih tehničkih znanja, pa kadrove moramo educirati prema našim potrebama“, rekao je Martinko. Poslovodstvo Kralja metala alati i Kralja metala kovnica, župana je upoznalo i s razvojnim planovima, koji uz ostalo predviđaju daljnje proširenje, finalizaciju proizvoda i robotizaciju proizvodnje.

U središtu Pisarovine župan je prisustvovao i otvorenju e-punionice, sagrađene u sklopu županijskoga projekta e-mobilnosti. Do kraja ove godine po jednu e-punionicu trebale bi imati sve općine u županiji. U gradovima su one već sagrađene.

„One su dio naše Strategije informacijske i komunikacijske tehnologije kojom smo definirali da kroz pet godina, određenim alatima, postanemo pametna županija. Prije svega tu je projekt širokopojasnog interneta, a radimo i na projektu pametnih klupa. Želimo ostati zeleni prsten oko grada Zagreba i kroz ovakve tehnologije očuvati naš okoliš i prirodu“, rekao je župan. U izradu potrebne dokumentacije i gradnju e-punionice u Pisarovini uloženo je oko 130.000 kuna. Sredstva su osigurali Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,  Zagrebačka županija i Općina. Načelnik Pisarovine Tomo Kovačić zahvalio je Županiji na financijskoj potpori prilikom gradnje e-punionice, ali i sredstvima koje Općina redovito dobiva za gradnju i održavanje komunalne infrastrukture.

„Uz financijska sredstva Županije i uz naš doprinos uspijevamo 'zatvoriti' veći dio infrastrukturnih projekata“, rekao je Kovačić. Govoreći o rekonstrukciji prometnice od Pisarovine do Klinča Sela, naglasio je da njome dnevno prođe i do stotinu teških kamiona, od kojih velika većina nema zagrebačke registarske oznake, a to znači da naknadu koju plaćaju pri registraciji ne prihoduje Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije. A ona je, i opet temeljem zakona, spomenutu prometnicu dužna održavati. 

Za boravka u Pisarovini, župan je obišao i buduće općinske prostore, koji se uređuju u poslovno-stambenoj zgradi u samome središtu mjesta, te posjetio Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Grčević u Gradecu Pokupskom koje se, uključeno u projekt „Ceste sira zagrebačke regije“, uspješno bavi proizvodnjom kozjega sira.