Višegodišnji projekt vodoopskrbe istočnoga dijela Zagrebačke županije, procijenjene vrijednosti preko 706 milijuna kuna, primaknuo se početku realizacije. Početkom kolovoza, konzultanti Europske komisije (JASPERS) dali su završno, pozitivno izvješće i time više iako projekt ide na završnu kontrolu pred EU komisiju nema mogućnosti da on bude odbijen. Eventualno, moguće su tek neznatne, manje korekcije, kako bi se za njegovu realizaciju iz EU fondova povuklo preko 500 milijuna bespovratnih kuna.

Naglašeno je to na radnom sastanku župana Stjepana Kožića i predsjednika Županijske skupštine Mihaela Zmajlovića s gradonačelnicima i općinskim načelnicima, odnosno predstavnicima gradova i općina.

Već idućega mjeseca bit će objavljeni prvi natječaji, a potom će, najvjerojatnije početkom iduće godine, uslijediti i gradnja novoga, odnosno rekonstrukcija postojećega vodoopskrbnog sustava u četiri grada i deset općina s istoka Zagrebačke županije. Projekt Regionalni vodoopskrbni sustav  „Zagreb-istok“ obuhvaća i gradnju vodocrpilišta Kosnica, kapaciteta 450 litara vode u sekundi.

„Pokazalo se da ono što smo godinama govorili nisu bila prazna obećanja. Ovo je za Zagrebačku županiju jedan od najbitnijih projekata kojim će se poboljšati javna vodoopskrba u njezinom istočnome dijelu, odnosno uvesti tamo gdje je sada nema“, rekao je župan, koji je iznimno bitnim projektom za sve gradove i općine Zagrebačke županije istaknuo i uvođenje širokopojasnoga Interneta.

Ukupna vrijednost ovoga projekta procijenjena je na 950 milijuna kuna bez PDV-a. Sastoji se od šest podprojekata čiji su nositelji gradovi Velika Gorica, Ivanić-Grad, Vrbovec, Jastrebarsko, Sveta Nedelja i Zaprešić. Osnovni je cilj sagraditi širokopojasnu infrastrukturu, sufinanciranu iz EU fondova, koja će svim kućanstvima omogućiti pristup širokopojasnom Internetu minimalne brzine 40 MB/s. Izuzev u gradu Jastrebarskom, gdje je ona već završena, projekti su u fazi javne rasprave. Prema riječima Josipa Kraljičkovića, pročelnika za fondove EU, regionalnu i međunarodnu suradnju, očekuje se da Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije u studenome objavi poziv za dostavu projekata za financiranje EU sredstvima. Stoga je župan apelirao na nositelje projekata da ozbiljno pristupe izradi projektne dokumentacije kako bi do trenutka raspisivanja natječaja za aplikaciju bilo spremno što više projekata, a moguće i svih šest.

„U sredinama gdje se broj priključaka na Internet poveća u jednoj godini za 10 posto, poveća se i BDP za 1,38 posto. Širokopojasni Internet je izuzetno bitan za naše općine i gradove, ali i RH općenito. Bez širokopojasnog Interneta se neće moći razvijati konkurentno gospodarstvo“, rekao je župan te je najavio da će se na dnevnom redu sjednice Županijske skupštine, krajem rujna, naći i prijedlog Strategije informacijsko-komunikacijske tehnologije Zagrebačke županije.

S predstavnicima gradova i općina razgovaralo se i o provedbi Plana gospodarenja otpadom u RH. Župan Kožić i predsjednik Skupštine Zmajlović informirali su prisutne o održanom sastanku u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, na kojemu je pojašnjeno da lokacija Tarno „više ne egzistira kao moguća lokacija županijskog, odnosno regionalnog centra za gospodarenje otpadom“. Odlukom o implementaciji Plana gospodarenja otpadom, iz svibnja ove godine, trebao bi se graditi Centar za gospodarenje otpadom Zagreb, a nositelji njegove realizacije trebali bi biti Grad Zagreb i Zagrebačka županija. No, na neka pitanja predstavnici Županije u Ministarstvu nisu dobili odgovore, poput onoga gdje bi bila lokacija budućega CGO Zagreb. Dogovoreno je da će Ministarstvo izraditi prijedlog sporazuma između Zagreba i Županije, koji će biti podloga za daljnje razgovore.

„Ne smijemo se dovesti u situaciju da u tim razgovorima budemo „manji brat“, već moramo biti ravnopravni partneri“, rekao je župan, a predsjednik Skupštine dodao da grad Zagreb u razgovorima koji slijede „ne smije držati fige u džepu“. Županija se, naglašeno je, ne smije dovesti u situaciju da potpiše načelni sporazum, a da iza njega ostanu mnoga otvorena pitanja.

Prisutni su informirani i o stanju projekta rekonstrukcije javne rasvjete na području Županije. Do sada su izrađeni energetski pregledi postojeće javne rasvjete, izrađen je akcijski plan njezine rekonstrukcije, kao i izrađena GIS podloga sa svrhom prikaza definiranog obuhvata rekonstrukcije. Cilj je, do kraja 2018. godine modernizirati preko 90 posto sustava javne rasvjete, odnosno zamijeniti preko 40.000 svjetiljki. Projekt je ukupne vrijednosti preko 95 milijuna kuna.

„Sve planirane aktivnosti odvijaju se ispred zadane dinamike“, rekao je Julije Domac, direktor Regionalne-energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske, koja pruža pravnu i tehničku pomoć u pripremi i provedbi ovoga projekta.

Iako službena tema sastanka nije bio projekt Integriranoga javnog prijevoza na području Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije, na upite prisutnih župan je rekao da njegova realizacija nije u fazi u kojoj bi Županija to željela. Predsjednik Skupštine Mihael Zmajlović istaknuo je da se ovaj projekt, kao i projekt gospodarenja otpadom, ne može realizirati bez partnerskih odnosa s Gradom Zagrebom.

„Tamo gdje je župan mogao sam 'gurati' projekte, poput vodoopskrbe ili širokopojasnog Interneta, ti projekti idu svojim tijekom, ali u onim projektima gdje je to potrebno izostaje suradnja s Gradom Zagrebom. Integrirani javni prijevoz mora biti naš zajednički interes. Odgovornost je na svima nama, a posebno na Gradu Zagrebu da se usmjeri na rješavanje konkretnih problema građana“, rekao je Zmajlović.